Posmrtni ostatci Kristofora Kolumba seljeni su mnogo puta, čak i preko Atlantskog oceana. Na kraju su pohranjeni u znamenitu katedralu u Sevilli, gdje se i danas nalaze.
Dana 20. svibnja 1506. godine umro je znameniti pomorski istraživač Kristofor Kolumbo. Preminuo je u gradu Valladolidu u Španjolskoj, smještenom na području Kastilje. Zanimljivo je da je upravo Valladolid bio u to doba faktička prijestolnica španjolskih zemalja. Naime, ondje je bilo glavno sjedište dvora Ferdinanda i Izabele, katoličkih vladara koji su poslali Kolumba na znamenito putovanje preko Atlantskog oceana (Madrid je tek kasnije postao španjolskom prijestolnicom).
Kolumbovi posmrtni ostatci isprva su bili pohranjeni u Valladolidu. Kasnije su preseljeni u Sevillu, a zatim još mnogo dalje – preko Atlantskog oceana u Santo Domingo (na području današnje Dominikanske Republike u susjedstvu Haitija). Kad su Francuzi zauzeli Santo Domingo, prenijeti su Kolumbovi ostatci na Kubu. Nakon Španjolsko-američkog rata, u kojem su Španjolci izgubili Kubu u korist SAD-a, prenijeti su Kolumbovi ostatci natrag u Španjolsku. Stavljeni su u znamenitu katedralu u Sevilli, gdje se i danas nalaze.
Katedrala u Sevilli, gdje je danas Kolumbov grob, najveća je katedrala na svijetu (razlog je tome činjenica da veće katoličke crkvene građevine, poput bazilike sv. Petra u Vatikanu i bazilike Gospe od Aparecide u Brazilu, nisu katedrale tj. sjedišta biskupa). Kolumbov grob u katedrali u Sevilli izveden je u obliku katafalka, tako da njegov lijes nose četiri figure – kraljevi Kastilje, Leona, Aragona i Navarre.
