Na današnji dan

Na Sveučilištu u Utrechtu predavao je hrvatski nobelovac (1636.)

Sveučilište u Utrechtu danas je drugo najveće sveučilište u Nizozemskoj. Osnovano je na današnji dan 1636. godine. To je četvrto najstarije sveučilište u zemlji, a njegov moto glasi Sol Iustitiae Illustra Nos, što znači Neka nas obasjava Sunce pravde. Gradska knjižnica, osnovana još 1584., pretvorena je u sveučilišnu i postala je najveća nizozemska knjižnica te vrste.

Ugledni profesor teologije Gisbertus Voetius održao je inauguracijski govor kad je Bernardus Schotanus, profesor prava i matematike, proglašen prvim rektorom. Žene su smjele studirati. Prva upisana studentica bila je Anna Maria van Schurman, koja je za otvorenje napisala pjesmu na latinskom jeziku. U početku je bilo sedam studijskih programa i tek nekoliko desetaka studenata. Danas ondje studira više od 30 000 studenata, a godišnja financijska sredstva Sveučilišta u Utrechtu iznose preko 750 milijuna eura. Prema Šangajskoj listi – najpoznatijem rangiranju sveučilišta u svijetu, Sveučilište u Utrechtu nalazi se među dvadeset najboljih u Europi i šezdeset najboljih na svijetu. Za usporedbu, hrvatska sveučilišta na svjetskoj rang-listi ne ulaze ni među prvih 500.

U 17. stoljeću Sveučilište u Utrechtu bilo je popularno za strane studente. U tom gradu živio je i filozof René Descartes, koji se protivio stajalištima Sveučilišta jer je postalo konzervativno. Stoga su se u Utrechtu održale brojne rasprave o novim ideja i pogledima na svijet. Kad su Francuzi početkom 19. stoljeća osvojili Utrecht, spustili su ga na razinu visoke škole. Sveučilišni status je vraćen 1813., odnosno nakon uspostave Kraljevine Nizozemske.

Utrecht je dobio važnu ulogu u znanstvenom životu Nizozemske u 19. stoljeću, kad se formirala tzv. Utrechtska škola, kojoj su pripadali neki vodeći znanstvenici Europe. Za svoje studente uveli su praksu u laboratorijima. Sveučilište je već tad počelo raditi na stvaranju zbirki iz različitih područja.

Na sveučilištu u Utrechtu studiralo je ili radilo šest nositelja Nobelove nagrade za fiziku i kemiju. Među njima bio je i hrvatski znanstvenik Lavoslav Ružička. On je od 1927. do 1929. predavao organsku kemiju, za što je dobio Nobelovu nagradu 1939. godine.
Piše: Marsela Alić


Komentari