Zbog običaja poligamije (mnogoženstva) mormoni su morali napustiti SAD i naseliti se daleko na Divljem Zapadu. Vođa mormona, Brigham Young, imao je čak 55 žena. Procjenjuje se da je karavanama na Zapad otišlo oko 70.000 mormona. Danas je Salt Lake City najveći većinski mormonski grad na svijetu.
Dana 24. srpnja 1847. godine mormonski su doseljenici osnovali svoju novu prijestolnicu na obali Velikog slanog jezera na američkom Stjenjaku. Po imenu jezera novi su grad nazvali Great Salt Lake City (kasnije skraćeno u Salt Lake City). Mormone je na seobu prisililo to što ih nisu trpjeli u njihovoj dotadašnjoj postojbini u Illinoisu. Naime, mormone je osnovao Joseph Smith na istoku SAD-a. On je bio prvi vođa te crkve (predsjednik). Problemi su nastali kad je Smith počeo propovijedati mnogoženstvo (poligamiju). S tom se praksom nisu slagali ni mnogi mormoni, a kamoli ostali stanovnici SAD-a.
Smitha je na kraju ubila razjarena gomila 1844. godine. Novom vođi mormona – Brighamu Youngu – postalo je jasno da će mormoni morati otići u sigurnije okruženje, tim više što je Young i sam bio izraziti mnogoženac (imao je 55 žena). Mormoni su napunili svoja zaprežna kola i u dugačkoj karavani krenuli prema Zapadu. Današnji mormoni uspoređuju tu seobu s Egzodusom Odabranog naroda iz biblijske Knjige Izlaska, a Brighama Younga se ponekad naziva mormonskim Mojsijem. Spomenutog dana karavana je došla do Velikog slanog jezera daleko na zapadu od tadašnjeg SAD-a. Kad je Brigham Young iz kola ugledao s brda prekrasnu dolinu uz jezero, odlučio je da se mormoni upravo tu nasele. Procjenjuje se da je karavanama došlo oko 70.000 mormona. Danas je Salt Lake City najveći većinski mormonski grad na svijetu.
Zanimljivo je da je Brigham Young želio osnovati i mormonsku državu, nazvanu Deseret, no američke su vlasti to odbile i osnovale državu Utah, koja postoji i danas. Zbog većinskog mormonskog stanovništva država Utah danas je po nekim faktorima vodeća u SAD-u. Primjerice, ima navodno najmanju stopu siromašne djece, najveću stopu davanja novca u humanitarne svrhe, najveću stopu volonterskog rada, najmanje pobačaja po stanovniku, najmanji postotak djece rođene izvan braka i najmanji broj tinejdžerskih trudnoća koje završavaju pobačajem.
