Na današnji dan

Mir u Chapultepecu 16.1.

Brutalne represije vojnog režima u El  Salvadoru primorale su opoziciju na oružani otpor. Od 1980. do 1991. u građanskom je ratu poginulo 70 000 osoba, uglavnog civila. Više od milijun ljudi pobjeglo je iz zemlje. Gerilske skupine sastavljene od komunista, kršćana i sindikalaca ujedinile su se u FMLN (Frente Farabundo Martí para la Liberación Nacional).

Američka vlada je podržavala vojnu diktaturu u El Salvadoru. Osim slanja vojnih savjetnika, SAD je uvježbavao antigerilsku jedinicu Bataillon Atlacatl, odgovornu za masakr 900 civila u El Mozoteu 1981. godine. To je bio jedan od najvećih ratnih zločina u povijesti Latinske Amerike. Tadašnji vanjski minisitar SAD-a Alexander Haig nazvao je El Salvador probnim poljem Hladnog rata.

Reaganova vlada je znala za sustavna ubojstva 40 000 opozicijskih članova, koje je naredila salvadorska vlada početkom 1980. godine. Nakon toga je zavladao relativni mir, a SAD se hvalio kako je uspješna reforma države dovela do općeg mira. Teške povrede ljudskih prava dovele su do formiranja crkvenih krugova koji su otvoreno govorili protiv takve vanjske politike, ali bez uspjeha. Crkva se nije toliko angažirala još od Vijetnamskog rata. Poticaj na javno istupanje bila su ubojstava i silovanja američkih svećenika, misionara, redovnika i redovnica.

Početkom 1992. Katolička Crkva i UN posredovali su u mirovnim pregovorima između FMNL i salvadorske vlade. U dvorcu Chapultepec, u Mexico Cityju potpisan je mir 16.1.1992., a 1. veljače na snagu je stupilo i oružano primirje. Mirovnim ugovorom definiran je prijelaz na demokraciju.

Piše: Marsela Alić


Komentari