Na današnji dan

Matija Korvin – hrvatsko-ugarski kralj omiljen u narodu (1443.)

Matija Korvin, jedan od najmoćnijih i najbogatijih kraljeva u Europi svog vremena, rodio se 23. veljače 1443. u gradu Kolozsváru (današnji Cluj-Napoca) u Erdelju, odnosno Transilvaniji. Pripadao je znamenitoj obitelji Hunyadi, a otac mu je bio vojskovođa János Hunyadi. Prezime Korvin (lat. Corvinus) dobio je Matija po gavranu (lat. corvus), koji se nalazio u grbu obitelji Hunyadi. Za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je 1458., a oslonac svoje vladavine imao je u srednjem i nižem plemstvu te gradovima čiji je razvoj podupirao.

Slomio je samovlašće ugarskih i hrvatskih magnata (Celjskih, Frankapana…) te je, nametanjem kraljevskog autoriteta, utemeljio centralističku monarhiju. Za učvršćenje kraljevske vlasti od velike su važnosti bile porezne reforme koje je proveo i time povećao kraljevske prihode četiri do pet puta, što je omogućilo osnivanje stalne najamničke vojske.

Osim što je imao goleme prihode, Matija Korvin osvojio je i mnoge susjedne zemlje, npr. dijelove Austrije, Češke i Šleske te je uzeo i titulu kralja Češke. Posebna zasluga Matije Korvina je zaustavljanje napredovanja snaga Osmanskog Carstva nakon pada Bosne. Naime, njegove snage oslobodile su Jajce te je organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu kao štit od daljnjih osmanlijskih prodora. Time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se protezao od Beograda, preko Jajačke i Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga je obrambenog sustava Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv Osmanlija u Bosni i Srbiji.


Doba vladavine Matije Korvina ostalo je zapamćeno kao svojevrsno zlatno doba u povijesti Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. Na svom dvoru okupio je vodeće humaniste svog vremena, među kojima Ivana Viteza od Srednje i Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa) te se istaknuo kao zaštitnik umjetnosti. U Budimu je utemeljio Bibliothecu Corvinianu, knjižnicu u kojoj su bila pohranjena najznamenitija djela humanističkih znanosti s oko 5000 naslova iz svih znanstvenih područja.

Matijaš Korvin umro je 1490., a koliko je ostao zapamćen u običnom puku svjedoči uzrečica kojom se žali za njegovim vremenima – “Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni!”

piše: Dražen Krajcar

Komentari