Ugovor iz Waitangija potpisali su novozelandski doseljenici i maorska plemena 1840. godine. Prema njemu maorska plemena imaju pravo na vlasništvo nad zemljom, šumama i drugim prirodnim resursima. Ako su Maori htjeli prodati zemlju, samo ju je vlada mogla kupiti kako bi se izbjegli nepovoljni uvjeti prodaje doseljenicima. Doseljenici su bili nezadovoljni jer su se njihova naselja nalazila na maorskoj zemlji. Vršili su pritisak na vladu koja je počela kršiti Ugovor iz Waitangija. Maori su se tome žestoko usprotivili.
Prvi ozbiljniji sukob bio je Jarbolski rat. Hone Heke bio je vođa maorskog plemena Ngāpuhi. On je 11. ožujka 1845. na četiri mjesta prepilio jarbol s britanskom zastavom. Tako je počeo jarbolski rat u sklopu Novozelandskih ratova između maorskih plemena i europskih doseljenika koje je podržala britanska vojska. Neka plemena stala su na stranu doseljenika.
Na Sjevernog otoku vodilo se nekoliko bitaka. Doseljenička vojska prodrla je u maorsku zemlju. Svaki put Maori su se borili dok ne bi postigli izjednačen rezultat. Naime, nisu htjeli izbaciti doseljenike s otočja. Jarbolski rat trajao je do siječnja 1846. godine. Primirje je vladalo 12 godina. Čak je ostvaren i gospodarska suradnja. U gradovima su vladali britanski zakoni, a izvan njih maorski.
Piše: Marsela Alić
