Obranom Malte pri turskoj opsadi zapovijedao je tadašnji veliki meštar ivanovaca Jean Parisot de Valette. Prema izvještajima, on je pokazao velik osobni angažman, zbog kojeg je kasnije slavljen.
Dana 11. rujna 1565. godine okončana je u korist kršćana znamenita Opsada Malte, jedna od najvećih opsadnih bitaka iz vremena ratova na Sredozemlju između Osmanlija i kršćana. Opsada je trajala je gotovo četiri mjeseca, a u njoj Osmanlije nisu uspjeli osvojiti Maltu, strateški iznimno važno kršćansko uporište na Sredozemnom moru, unatoč višestrukoj premoći u broju trupa.
Maltu su pri opsadi branili vitezovi ivanovci (hospitalci). Oni su poznati i kao malteški vitezovi upravo zbog toga što im je Malta bila glavno sjedište (isprva im je sjedište bilo u Jeruzalemu, kasnije na otoku Rodu, a tek od 1530. godine na Malti). Obranom Malte zapovijedao je tadašnji veliki meštar ivanovacaJean Parisot de Valette. Prema izvještajima, on je pokazao velik osobni angažman, zbog kojeg je kasnije slavljen. Upravo po velikom meštru nosi ime današnji glavni grad Malte – Valetta.
Napad na Maltu naredio je tadašnji osmanski sultan Sulejman Veličanstveni. Flota koja je isplovila iz Carigrada prema Malti bila je jedna od najvećih ikada skupljenih još od doba antike. Izgleda da je ukupan broj turskih trupa čak osam puta nadmašivao broj branitelja. Maltu je branilo nešto više od 6.000 ljudi, dok je ukupan broj napadača dosezao možda i 48.000.
Sulejman Veličanstveni u doba Opsade Malte imao je već 70 godina života, a umro je sljedeće godine pri Opsadi Sigeta. Otok Malta ima površinu od 246 četvornih kilometara, što znači da je manji od hrvatskog otoka Korčule. Pri opsadi ga je branilo nešto više od 6.000 ljudi, dok je ukupan broj napadača dosezao možda i 48.000.
