Na današnji dan

Lujzijana – najbolja cesta u Austro-Ugarskoj (1811.)

Jedna od najboljih cesta Austro-Ugarske Monarhije bila je slavna Lujzijana (također Lujzinska cesta i Via Ludovicea) koja spaja Rijeku i Karlovac, s odvojkom od Gornjega Jelenja preko Meje do Bakra. Cesta je duga 141 kilometar, a ime je dobila po Mariji Lujzi, kćeri cara Franje I. Habsburški.

Glavni pobornik gradnje ceste bio je biskup i prethodnik hrvatskog narodnog preporoda Maksimilijan Vrhovac koji je aktivno radio na podizanju hrvatskog gospodarstva. Samu izgradnju ceste financiralo je i kasnije njom upravljalo dioničko društvo. Lujzijanu je projektirao, i nadgledao njezinu izgradnju, podmaršal Filip Vukasović. Početak gradnje bio je 1803. godine. Izgrađena je s kolnikom širine 8,2 metra, uzdužnim nagibima uglavnom manjima od 4 %, te s kvalitetnim kamenim mostovima i podziđem.

Lujzijana je svečano puštena u promet 11. prosinca 1811. godine nakon čega je na značenju izgubila starija Karolinska cesta. Moderna za svoje doba, cesta je zadovoljavala potrebe ondašnje trgovine te rastuće manufakturne i industrijske proizvodnje i pritom potaknula razvoj prostora i naseljâ uzduž ceste.

Lujzinska cesta podržavljena je 1881. godine kad se promet već bio smanjio zbog sve većeg značenja željeznice. Rekonstruirana je 1910., dio kroz Delnice asfaltiran je 1940., a za Drugog svjetskog rata i dio od Rijeke do Grobnika. Do kraja 1955. asfaltirana je gotovo cijela cesta (osim dijelova na kojima je ugrađena kamena kocka).

Danas je veći dio cestovnoga prometa između Karlovca i Rijeke preuzela suvremena cesta položena južno od Lujzinske, dovršena 2004.


piše: Dražen Krajcar

Komentari