Na današnji dan

Litavski utemeljitelj dinastije Jagelovića okrunjen za poljskog kralja (1386.)

Jogajla je naslijedio oca Algirdasa kao veliki knez Litve 1377. godine. Njegov je otac dijelio vlast sa svojim bratom Kestutisom. Jogajla ga je nakon nekoliko godina ulovio u ubio, a Kestutisov sin Vitaut je pobjegao. Godine 1384. Jogajla i Vitaut pomirili su se.

Jogajla je zaprosio ruku mlade poljske kraljice Jadvige (njem. Hedwig) kako bi došao do poljske krune. Uvjet za ženidbu bilo je pokrštavanje Litve, posljednje nekršćanske europske države. Vjenčali su se u veljači 1386. godine. Svečanost krunidbe za poljskog kralja održala se 4. ožujka 1386. u Krakovu. Jogajla je krštenjem dobio ime Vladislav te je na poljsko prijestolje stupio kao Vladislav II. Jagelo. Kralj je plemstvu dozvolio pravo sudjelovanja u donošenju odluka. Tako je Poljska postala prva država u kojoj su građanska prava zakonski definirana.

Vladislav II. morao je svom bratiću prepustiti vlast u Litvi. Na kraju je sklopljena Poljsko-Litavska Unija, a u Litvi se počela širiti poljska kultura. Zajedničkim su se snagama borili protiv Njemačkog viteškog reda i pobijedili ga u Bitki kod Tannenberga 1410., što je značilo slabljenje njemačke vlasti na Baltiku.

Vladislav je dobio sinove u četvrtom braku i omogućio im nasljeđivanje poljske krune. Naslijedio ga je 1434. sin Vladislav III., ujedno kralj Ugarske, a time i Hrvatske. Nakon njega na hrvatskom su prijestolju bila još dva Jagelovića. Nećak Vladislava III. zvao se Vladislav i stupio je na hrvatsko-ugarsko prijestolje 1490. godine. Njega je na naslijedio sin Ludovik II. Jagelović, koji je poginuo u bitki na Mohačkom polju 1526. godine.

Piše: Marsela Alić

Komentari