Kardinal Mazarin, tadašnji prvi ministar francuskog kralja Luja XIV., pokušao je spriječiti izbor Leopolda I., zbog tradicionalne oporbe Francuza prema Habsburgovcima.
Dana 18. srpnja 1658. godine Leopold I. Habsburški izabran je u Frankfurtu za vladara Svetog Rimskog Carstva. To je carstvo bilo izborna monarhija, u kojoj su cara birali knezovi izbornici. Funkciju kneza izbornika nosila su osmorica najuglednijih knezova u tadašnjim njemačkim zemljama, od čega su trojica bila iz Crkvenog, a ostalih pet iz svjetovnog staleža. Crkveni knezovi izbornici bili su u tom trenutku: nadbiskup Mainza Johann Philipp von Schönborn, nadbiskup Triera Karl Kaspar von der Leyen-Hohengeroldseck i nadbiskup Kölna Maximilian Heinrich von Wittlesbach. Svjetovni su knezovi izbornici bili: Johann Georg von Wettin (vladar Saske), Ferdinand Maria von Wittlesbach (vladar Bavarske), Friedrich Wilhelm von Hohenzollern (vladar Brandenburga i Pruske), Karl Ludwig von Wittlesbach (vladar Falačke) te spomenuti Leopold Habsburški kao vladar Češke, koji je i izabran na carski položaj.
Kardinal Mazarin, tadašnji prvi ministar francuskog kralja Luja XIV., pokušao je spriječiti izbor Leopolda, zbog tradicionalne oporbe Francuza prema Habsburgovcima, no nije u tome uspio pa je Leopold razmjerno lako pobijedio. Kralj Luj XIV. vjerojatno je i osobno želio zasjesti na carsko prijestolje, no ni njemu ni ostalim francuskim kraljevima to nikada u povijesti nije uspjelo. U trenutku spomenutog izbora imao je Leopold I. Habsburški samo 18 godina, a poživio je zatim sve do 1705. godine, tako da se na prijestolju Svetog Rimskog Carstva održao tijekom čak 46 godina.
