Na današnji dan

Lav sa sjevera poginuo u Bitki kod Lützena (1632.)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Bitka kod Lützena u kojoj je poginuo švedski kralj Gustav Adolf II., zvan Lav sa sjevera, dogodila se 6. studenog 1632. godine. Bitka se odigrala u sklopu krvavog Tridesetogodišnjeg rata, u kojem su se sukobljavale protestantske i katoličke snage.

Naime, švedski kralj je još od 1630. godine pustošio područjem Svetog Rimskog Carstva, a 1631. teško je porazio carsku vojsku u Bitki kod Breitenfelda nakon čega je prodro u Bavarsku i zaprijetio samom Beču. Tada je car Ferdinand II. za zapovjednika katoličkih snaga postavio generala Wallensteina koji je do tada bio u nemilosti. Wallenstein je s vojskom upao u Sasku, saveznicu Švedske, čime je navukao Gustava Adolfa natrag na sjever.

Dvije vojske susrele su se kod gradića Lützena blizu Leipziga u Saskoj. Carska vojska brojala je 25.000 ljudi, dok je Gustav Adolf raspolagao sa 18.000 Šveđana i saveznika (Finci, Sasi…), uz to Wallenstein je čekao i pojačanje od 8.000 vojnika predvođenih feldmaršalom Pappenheimom. Bitka je započela u 11 sati, nakon što se razišla magla, silovitim jurišem finske konjice potpomognute kanonadom iz topova i mušketa. Protestantska konjica uspjela je zaobići Wallensteinovu vojsku te vršiti pritisak s leđa, ali tada je stigao Pappenheim s pojačanjima i odbio napad. Carska vojska je krenula u protunapad, a saveznička vojska se počela povlačiti. Tada je u središte bitke dojahao sam Gustav Adolf i zaustavio povlačenje. Došlo je do neviđenog krvoprolića na obje strane, a u jednom trenutku kralj je ubijen što je paraliziralo njegovu vojsku. I kada se činilo da će obezglavljena švedska vojska pobjeći s poprišta bitke došlo je do neočekivanog preokreta.

Naime, carski vojnici su mrtvo tijelo Lava sa sjevera izmrcvarili i opljačkali, a kada su to vidjeli švedski vojnici su pomahnitali i pod vodstvom kneza Bernharda od Saxe-Weimara krenuli u mahniti juriš. Konačno u 17 sati osvojili su brdo na kojem je bilo carsko topništvo i podigli švedsku zastavu. Ostavši bez topničke potpore Wallenstein se s ostatkom svoje iscrpljene i demolizirane vojske povukao. Šveđani i saveznici su pobijedili, ali su to skupo platili – izgubili su 6.000 vojnika i kralja, dok je carska strana imala 3.500 mrtvih.

U Bitki kod Lützena u sastavu carske vojske sudjelovali su i hrvatske trupe, sastavljene od pješaka i lake konjice iz Vojne krajine, koje su bile prekaljene u neprestalnom ratovanju s Osmanlijama. Osim po svojoj hrabrosti i ratnoj vještini bili su zapamćeni i po nemilosrdnosti. Uostalom, cijeli Tridesetogodišnji rat bili su strah i trepet na bojištima od Baltičkoga mora do Bavarske tako da je nastala izreka: „Sačuvaj nas bože gladi, kuge i Hrvata“, koja se nalazi na protestantskoj katedrali u Magdeburgu. Postoji i legenda da su upravo hrvatski vojnici ubili Gustava Adolfa, ali to ne odgovara povijesnim činjenicama. Naime, hrvatske trupe nisu bili na dijelu bojišta gdje je poginuo švedski kralj.


Piše: Dražen Krajcar

Komentari