Na današnji dan

Katolički nadbiskup Bara u Crnoj Gori koji je bio u Mongoliji prije Marka Pola – 1252.

Komunicirao je kao papinski izaslanik sa samim velikim kanom Mongola – vladarom najvećeg carstva na svijetu. Mongolsko Carstvo u to je doba nominalno bilo još uvijek jedinstvena država pod vlašću velikog kana (poznatog i kao kagan tj. kan kanova).

Dana 1. kolovoza 1252. godine umro je znameniti kršćanski misionar Giovanni da Pian del Carpine. Vrlo je važan zbog toga što je još u doba prije Marka Pola otputovao iz Europe do daleke prijestolnice ogromnog Mongolskog Carstva. Dapače, Giovanni da Pian del Carpine komunicirao je kao papinski izaslanik sa samim velikim kanom Mongola – vladarom najvećeg carstva na svijetu. Za usporedbu, Marko Polo rođen je tek nakon Giovannijeve smrti.

Giovanni da Pian del Carpine bio je rođeni Talijan. Dapače, bio je otprilike vršnjak sv. Franje Asiškog, a njih su dvojica rođena i u istom kraju (u talijanskoj regiji Umbria). Giovanni je bio jedan od suradnika sv. Franje, a time i jedan od najranijih franjevaca.


Kao što je poznato, 1240-ih godina Mongoli su izvršili jak napad na Europu. Poharali su čak i hrvatske zemlje, što je vrlo dobro poznata epizoda, vezana uz kralja Belu IV. i osnivanje slobodnog kraljevskog grada na brdu Gradec u današnjem Zagrebu. Prodor Mongola u hrvatske zemlje opisao je znameniti splitski kroničar Toma Arhiđakon. Često se navodi da je samo smrt velikog kana Ogotaja spasila Europu od propasti.

U takvim uvjetima, nakon što je malo popustio izravan pritisak Mongola na Europu, papa Inocent IV. poslao je prvo katoličko izaslanstvo u mongolsku prijestolnicu daleko u središnjoj Aziji. Vođa poslanstva bio je upravo Giovanni da Pian del Carpine. On je otputovao 1245. godine, a kretao se prema Mongoliji sjevernije od puta kojim će kasnije ići Marko Polo. Tako je Giovanni da Pian del Carpine nakon mnogo nedaća došao 1246. godine do Karakoruma – glavne prijestolnice najvećeg carstva na svijetu. U Karakorumu je stolovao novi veliki kan Gujuk (Güyük) – sin i nasljednik svog oca Ogotaja. Veliki kan Gujuk bio je unuk znamenitog Džingis-kana. Mongolsko Carstvo u to je doba nominalno bilo još uvijek jedinstvena država pod vlašću velikog kana (poznatog i kao kagan tj. kan kanova).

Prijestolnica Karakorum nalazila se na lokaciji usred današnje države Mongolije, nekoliko stotina kilometara zapadno od današnjeg mongolskog glavnog grada Ulan Batora. Od tamo se vladalo ogromnim Mongolskim Carstvom, koje s protezalo od Koreje do Ugarske.

Giovanni da Pian del Carpine prisustvovao je čak i ceremoniji ustoličenja velikog kana Gujuka. Veliki kan odbio je ponudu da postane kršćanin, ali je poslao po Giovanniju papi pismo. Poslanstvo je krenulo krajem te godine natrag prema Europi. Nakon povratka, papa je Giovannija imenovao katoličkim nadbiskupom Bara (danas u Crnoj Gori). Nadbiskup Giovanni umro je na današnji dan, svega pet godina nakon povratka iz Mongolije.

Komentari