Na današnji dan

Karlo Veliki – obnovitelj carske moći u zapadnoj Europi – 747.

Otac mu je bio Pipin Mali, prvi kralj iz Karolinške dinastije.

Legendarni franački vladar iz dinastije Karolinga – Karlo Veliki rođen je drugog travnja, a točna godina njegovog rođenja nije poznata, ali se kao najvjerojatnija uzima 747. (spominju se i 742. i 748. godina.). Otac Karla Velikog bio je Pipin Mali, prvi kralj iz Karolinške dinastije, koja je na prijestolju Franačke zamijenila raniju Merovinšku dinastiju. Karlo Veliki isprva je vladao zajedno s bratom Karlmanom (768. – 771.), a zatim samostalno.

Vodio je mnoge uspješne ratove (protiv Arapa, Sasa, Avara, Langobarda, Slavena…), a osobno je sudjelovao u više od 30 vojnih pohoda. Znatno je proširio granice naslijeđenoga kraljevstva i postao gospodarom gotovo cijele zapadne i srednje Europe. Godine 800. u Rimu ga je papa Leon III. okrunio za cara, a za prijestolnicu je odabrao Aachen. To je bio prvi slučaj obnove tog naslova još od pada Zapadnog Rimskog Carstva krajem 5. stoljeća tj. oko 300 godina prije njegovog vremena. Carstvo Karla Velikog objedinjavalo je područja kasnije Francuske, Njemačke i Italije (ta područja nakon propasti Karolinga nisu bila objedinjena pod vlašću istog vladara sve do Napoleona Bonapartea, koji je živio oko 1000 godina nakon Karla Velikog).

Karlo Veliki državu je podijelio naupravna područja (markgrofovije), održao više saziva državnih skupština, poticao izdavanje zakona, uveo sustav kraljevskih vazala te omogućio stvaranje klase krupnih veleposjednika, tj. feudalaca. Iako nepismen Karlo je bio veliki poticatelj znanstvene i kulturne djelatnosti, a na svojem je dvoru okupljao vodeće znanstvenike i umjetnike tog doba, tako da se njegovo doba naziva karolinška renesansa.

Karlo Veliki preminuo je 814. godine u Aachenu. Njegov život opisao je kroničar Einhard u djelu Vita Karoli Magni (hrv. Životopis Karla Velikog).

piše: Dražen Krajcar

Komentari