Na današnji dan

Rimske legije proglasile Vespazijana carem – 69.

Vezpazijan nije bio visokog podrijetla i predstavljao je novi tip cara poteklog iz srednje klase, a ne od rimskih patricija. 

Prvog srpnja 69. godine, rimske trupe u Egiptu proglasile su vojskovođu Vespazijana za rimskog cara. Naime, bilo je to burno doba, u kojem se nakon Neronove smrti u jednoj godini izmijenilo nekoliko rimskih careva. Vespazijanova je uspio učvrstiti vlast i zavladati na razmjerno dugo vrijeme i osnovati novu dinastiju (oba Vespazijanova sina, Tit i Domicijan, vladala su još godinama nakon oca).

Vezpazijan nije bio visokog podrijetla i predstavljao je novi tip cara poteklog iz srednje klase, a ne od rimskih patricija. Rođeno ime bilo mu je Tit Flavije Vespazijan (po čemu je njegova dinastija dobila ime Flavijevci). U doba Nerona Vespazijan je bio vojni zapovjednik, a 66. godine poslan je u Judeju ugušiti Židovski ustanak. Rat u Judeji još je trajao u trenutku kad je Vespazijan proglašen carem. U trenutku proglašenja Vespazijan se nalazio na području današnjeg Izraela, u lučkom gradu Cezareji Maritimi (lat. Caesarea Maritima).

Vespazijana su carem prvo proglasile rimske trupe u Egiptu. Pod njegovom kontrolom bila je i Judeja, a uskoro su mu se pridružile i Sirija, Ilirik, Panonija i Mezija. Posjedovanje potpore legija u to je doba bilo ključno da bi neka osoba mogla polagati pravo na rimsko carsko prijestolje. Vespazijan je u Rim došao s Bliskog istoka tek u jesen sljedeće godine nakon što je proglašen carem, a gušenje ustanka u Judeji prepustio je svom sinu Titu. 

Za Vespazijanove vladavine u Rimu su bile podignute mnogobrojne monumentalne građevine: hram mira, amfiteatar (poslije nazvan Kolosej), hram Jupitera Kapitolijskoga i dr.  Želeći srediti financijske prilike, uveo je nove namete i revidirao katastar. Vespazijan je učvrstio obrambene granične utvrde, osobito na Dunavu, a rimske posjede u Britaniji proširio je na južnu Škotsku. Vespazijan je Rimskim Carstvom vladao 10 godina.

piše: Dražen Krajcar

Komentari