Uoči plebiscita veliku propagandu vršile su i austrijska i jugoslavenska strana.
Dana 10. listopada 1920. godine održan je plebiscit u Koruškoj na kojem je odlučeno hoće li dijelovi te pokrajine s većinskim slovenskim stanovništvom biti pripojeni Austriji ili Jugoslaviji. Naime, nakon Prvog svjetskog rata raspala se Austro-Ugarska pa su njeni teritoriji podijeljeni između niza zemalja. Južno područje Koruške bilo je uvelike naseljeno Slovencima pa je na međunarodnoj mirovnoj konferenciji odlučeno da se tamošnje stanovništvo samostalno mora opredijeliti za priključenje Austriji ili Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevini Jugoslaviji).
Uoči plebiscita veliku propagandu vršile su i austrijska i jugoslavenska strana. U području obuhvaćenom plebiscitom (tzv. Zona A) čak je oko 70 % stanovništva govorilo slovenskim jezikom, što znači da je etničkih Slovenaca bilo vjerojatno i više (neki su koristili njemački jezik iz praktičnih razloga). Ipak, 59,1 % glasača izjasnilo se za pridruživanje Austriji, a samo 40,9 % za uključenje u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Takav ishod bio je posljedica toga što je slovensko stanovništvo u gospodarskom i političkom smislu preferiralo Austriju nad jugoslavenskom državnom zajednicom.
Da su se glasači na plebiscitu izjasnili za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca današnji bi austrijski gradovi Bleiburg, Rosegg, Völkermarkt, Eisenkapell i Ferlach pripadali Sloveniji, a državna bi granica prolazila tik do Villacha i Klagenfurta.
