Velik dio mađarskog stanovništva živio je između dvaju svjetskih ratova u Rumunjskoj, i to poglavito na području Transilvanije (Erdelja). Drugom bečkom arbitražom Mađarska je dobila sjevernu Transilvaniju.
Dana 30. kolovoza 1940. godine tzv. Drugom bečkom arbitražom dodijeljen je velik dio Rumunjske Mađarskoj. Tu arbitražu u korist Mađarske obavile su nacistička Njemačka i fašistička Italija, a time su svojoj saveznici Mađarskoj željele dati dio područja koja su nakon Prvog svjetskog rata bila oduzeta Kraljevini Ugarskoj. Naime, nakon Prvog svjetskog rata Ugarska je gotovo doslovno raskomadana, tako da je velik dio mađarskog stanovništva završio u drugim državama (radilo se čak o milijunima ljudi). Može se, dapače, reći da su nakon tog rata Mađari u teritorijalnom smislu bili teže kažnjeni čak i od Nijemaca (i jedni i drugi bili su na poraženoj strani Centralnih sila).
Velik dio mađarskog stanovništva živio je između dva rata u Rumunjskoj, i to poglavito na području Transilvanije (Erdelja). Drugom bečkom arbitražom Mađarska je dobila sjevernu Transilvaniju, čime je opet dijelom nanesena nepravda jer je to područje, osim Mađara, nastanjivao i znatan broj Rumunja. Nakon poraza Sila osovine u Drugom svjetskom ratu te su promjene granica poništene, tako da danas velik broj etničkih Mađara i dalje živi u Rumunjskoj.
