Cilj Hitlerove Nacističke stranke (NSDAP) bilo je osvajanje većine, kako bi se učvrstila nedavno stečena vlast.
Posljednji parlamentarni izbori u Njemačkoj prije Drugog svjetskog rata održani su petog ožujka 1933. godine. Cilj Hitlerove nacističke stranke (NSDAP) bilo je osvajanje većine, kako bi se učvrstila nedavno stečena vlast. Naime, u siječnju te godine Hitler je postao njemačkim kancelarom, unatoč tome što nije imao apsolutnu većinu u parlamentu (socijaldemokrati i komunisti imali su zajedno više zastupnika).
Hitleru je dobro došao palež Reichstaga (zgrade parlamenta) koji je počinio jedan komunist-piroman, za optuživanje svih komunista i njihovo stavljanje izvan zakona. Unatoč velikom trudu, ni na ovim izborima nacisti nisu uspjeli dobiti apsolutnu većinu. Dobili su 43,91% glasova. Sljedeća najjača stranka bio je SPD (socijaldemokrati koji i danas postoje) s 18,25%, a treći su bili komunisti s 12,32% glasova.
Zanimljiva je prostorna raspoređenost glasova po Njemačkoj tijekom izbora na kojim je sudjelovala Hitlerova Nacistička stranka. Naime, nacisti nisu dobivali većinu obično u onim izbornim jedinicama koje su bile većinski katoličke. Razlog neuspjehu Hitlera među katolicima bilo je protivljenje Katoličke crkve nacizmu.
Ipak, i ovakvi ishodi izbora bili su dovoljni Hitleru da progura zloglasni Zakon o ovlastima (njem. Ermächtigungsgesetz), koji je dopuštao njemu i njegovoj vladi da donosi zakone bez pristanka parlamenta. To je u konačnici dovelo do ukidanja demokracije i uvođenja potpune nacističke diktature.
