Na današnji dan

Juraj II. Drašković – najmoćniji Hrvat svog doba (1525.)

Hrvatski ban, zagrebački biskup i kardinal Katoličke Crkve Juraj II. Drašković rođen je 5. veljače 1525. godine u Bilinama kraj Knina. Potjecao je iz znamenite plemićke obitelji Drašković, koja je kasnije stekla barunski i grofovski status, a posjedovala je tijekom vremena mnoge dvorce u Hrvatskoj (npr. Trakošćan, Brezovicu, Opeku i Klenovnik kao najveći dvorac u Hrvatskoj). Kako je rano ostao bez oca o njemu se brinuo ujak, moćni nadbiskup i kardinal Juraj Utješenović, koji mu je omogućio školovanje, a čijim je stopama i on otišao među svećenike.

Tijekom 1550-ih godina postao je član dvora austrijskog nadvojvode i hrvatsko-ugarskog kralja Ferdinanda Habsburškog u Beču. Na trećem zasjedanju Tridentskoga koncila 1561. – 1563. sudjelovao je kao izaslanik kralja Ferdinanda I. i Ugarskoga Kraljevstva (pro regno Hungariae). Na Koncilu se zauzimao za ženidbu katoličkog svećenstva, pomirljivost i ekumenizam te vjersko jedinstvo Crkve i Europe u suprotstavljanju Osmanlijama. 

Godine 1563. postao je zagrebački biskup i na toj je dužnosti ostao do 1574. Kao zagrebački biskup podupirao je djelatnost isusovaca u Hrvatskoj, sazvao tri biskupijske sinode na kojima je pokušavao odluke Tridentskoga sabora provesti u praksu, otvorio je sjemenište u Zagrebu i suzbijao protestantske utjecaje. Usporedno s položajem zagrebačkog biskupa obavljao je određeno vrijeme i službu hrvatskog bana, prvo zajedno s Franjom Frankopanom Slunjskim, zatim samostalno, a naposljetku zajedno s Gašparom Alapićem. Sudjelovao je u gušenju poznate Seljačke bune 1573. godine. Kao ban borio se za obranu zemlje od Osmanlija i utvrđivanje Krajine te protiv njemačke uprave. Radio je i na pomirenju hrvatskog plemstva.

U pedesetim godinama svoga života imenovan je kraljevskim kancelarom i biskupom Györa u Ugarskoj, a ubrzo zatim dobio je još više položaje: postao je kraljevski namjesnik (lat. locumtenens regius) za Ugarsku te kaločki nadbiskup. Kardinalom je imenovan 1585. godine, no nakon godinu dana preminuo je u Beču.

piše: Dražen Krajcar

Komentari