Jedan od najpoznatijih Turopoljaca, Juraj Habdelić, rođen je 17. travnja 1609. godine u Starom Čiču. Bio je pisac i leksikograf te profesor na nekoliko gimnazija. Studirao je filozofiju i teologiju u Njemačkoj, Austriji i Slovačkoj. Neko vrijeme djelovao je kao propovjednik u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Svojim zalaganjem pridonio je osnivanju zagrebačkog sveučilišta.
Habdelićev prozni stil je neobičan jer povezuje znanstveni i književni stil, a često se koristi ironijom i porugom. Njegova su djela zanimljiva zato toga što detaljno prikazuju način života ondašnjeg društva. Čini se da se puno toga nije promijenilo u odnosu na 21. stoljeća. Habdelić kritizira nedostatak morala u svim slojevima društva – od plemića preko građana i seljaka do svećenika. Ipak, u svojim očitovanjima nije stao ni na stranu hrvatskog plemstva u slučaju urote Zrinsko-Frankopanske, ni na stranu seljaka u pobuni Matije Gupca.
Njegova najpoznatija djela su Pervi otca našega Adama greh i Zerczalo Marianzko. Od velikog je značenja njegov Dikcionar – prvi kajkavski rječnik, sastavljen 1670. godine. Trebao je služiti kao školski udžbenik u sjevernoj Hrvatskoj, a sadrži oko 12 000 riječi iz seoskog i gradskog života druge polovice 17. stoljeća.
Piše: Marsela Alić
