Na današnji dan

Josip Juraj Strossmayer – hrvatski biskup, političar i dobročinitelj (1815.)

Josip Juraj Strossmayer, hrvatski rimokatolički biskup, političar i dobročinitelj, rođen je 4. veljače 1815. godine. Rodio se u Osijeku, a otac mu je bio njemačkog podrijetla, iz Gornje Austrije. Bio je među najznačajnijim i najutjecajnijim Hrvatima 19. stoljeća.

Strossmayer je studirao teologiju u Pešti, gdje je doktorirao filozofiju. Zaredio se 1838. te uskoro doktorirao i teologiju u Beču, 1849. imenovan je za srijemsko-bosanskog biskupa sa sjedištem u Đakovu, na prijedlog bana Jelačića, i na tom položaju ostat će pet i pol desetljeća. Službovao je pod geslom „Sve za vjeru i domovinu“.

U doba neoapsolutizma (1851.-1860.) zbog svojih južnoslavenskih stavova bio je pod stalnim policijskim nadzorom. Od 1860. Strossmayer se aktivno uključuje u politiku kao prvak Narodne stranke, viralni zastupnik u Hrvatskom saboru te veliki župan Virovitičke županije. Razočaran popuštanjem narodnjaka mađarskim zahtjevima nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe biskup se u ljeto 1873. povlači iz aktivne politike.

Sa svojim dugogodišnjim štićenikom i prijateljem Franjom Račkim zastupa ideju osnivanja federalne države Južnih Slavena kao protutežu njemačkim, mađarskim i talijanskim pretenzijama. Tu ideju napušta nakon što su se Srbi u Hrvatskoj priklonili Mađarima te zagovara ideju preuređenja Austro-Ugarske Monarhije uz poštovanje hrvatskih nacionalnih interesa, posebno sjedinjenja hrvatskih zemalja i pravo na uporabu domaćeg jezika.

Na crkvenom planu Strossmayer se zalagao za ekumenizam i pomirenje katolika, protestanata i pravoslavaca. Stipendirao je bosanske franjevce te započeo izgradnju katedrale u Đakovu. Posebno se istaknuo na Vatikanskom koncilu (1869. – 1870.) gdje je održao čuveni govor u kojem je napao doktrinu papine apsolutne nepogrešivosti.

Bio je i mecena na kulturno-prosvjetnom planu financijski pomažući brojne institucije (Matica hrvatska, tiskara u Cetinju, Viša gimnazija u Osijeku, JAZU, galeriju slika u Zagrebu…).

Strossmayer je doživio visoku dob od 90 godina. Umro je u 20. stoljeću, i to 8. svibnja 1905. godine u Đakovu.

piše: Dražen Krajcar

Komentari