Na današnji dan

Je li George Washington želio postati kraljem SAD-a? – 1791.

Kult ličnosti američkog predsjednika Georgea Washingtona bio je tako jak da je usred njegovog predsjedničkog mandata po njemu nazvan novi glavni grad SAD-a. 

Dana 9. rujna 1791. godine nazvan je glavni grad SAD-a po tadašnjem vladajućem predsjedniku Georgeu Washingtonu. To nije bila jedina usluga učinjena tom državniku, kojeg su neki optuživali da je zapravo američkim Ratom za nezavisnost samo zamijenio osobu britanskog kralja samim sobom, tj. da vlada novostvorenim SAD-om poput monarha.

George Washington bio je prvi predsjednik SAD-a, general i vojskovođa koji je pobijedio u Ratu za nezavisnost. Kad je određivano gdje će se nalaziti glavni grad novostvorene države, Washington je iskoristio svoj utjecaj i granice novog glavnog grada tako namjestio da je obuhvaćen i gradić Alexandria – zapravo Washingtonovo mjesto prebivališta pokraj kojega je imao svoju kuću i plantažu (znameniti Mount Vernon).

Cijeli je postupak izbora lokacije za američki glavni grad bio vrlo zanimljiv. Naime, prije je glavni grad bio u Philadelphiji, u sastavu države Pennsylvanije. S vremenom su političari uvidjeli da glavni grad ne bi smio biti u sastavu niti jedne od pojedinih država, nego da bi trebao biti na neutralnom teritoriju. Odlučeno je da postojeće američke države odstupe dio svog teritorija da bi se formirao neutralni distrikt (tzv. Disctict of Columbia ili D.C.). To su učinile države Maryland i Virginija, odstupivši ukupno točno 100 kvadratnih milja s obje strane rijeke Potomac. Sagrađen je monumentalni novi grad. Međutim, robovlasnici u dijelu Virginije koji je odstupljen bojali su se da će savezna vlada ukinuti ropstvo na njihovoj zemlji, pa su tražili od virginijskih vlasti da povuku darovnicu i vrate to zemljište u sastav države Virginije. Nakon toga Država Virginija uzela je natrag svoj dio Distrikta Columbia, tako da je Washingtonu D.C. ostala samo zemlja koju je darovala država Maryland. Zbog toga danas Distrikt Columbia nema punih 100, nego samo 68,3 kvadratnih milja.


Komentari