Na današnji dan

Hrvatskog pravaša žandari čekićem zatukli pred kućnim pragom (1931.)

Poznatog hrvatskog povjesničara, pravaškog političara te jednog od utemeljitelja znanstvene albanologije, Milana Šufflaya, žandarski agenti dočekali su pred njegovim stanom u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu, u noći 18. veljače 1931. godine. U rijetko viđenoj demonstraciji nasilja agenti su znanstveniku razbili lubanju čekićem, a zatim su mu provalili u stan odakle su ukrali zgotovljen treći svezak djela Codex albanicus. Šufflay je od zadobivenih rana preminuo sljedećeg dana.

Kako je Šufflay, koji se netom bio vratio iz Albanije, dobivao prijeteća pisma te ga je režimski tiska učestalo napadao, svima je bilo jasno da iza brutalnog ubojstva stoji velikosrpski  režim. Štoviše, otkriveno je nakon uspostave Banovine Hrvatske, da je atentat izvršen po zapovijedi tadašnjeg šefa zagrebačke žandarmerije Bedekovića po izravnoj narudžbi iz Beograda.

Ubojstvo poznatog znanstvenika odjeknulo je i u svjetskoj javnosti tako da su intelektualci predvođeni Albertom Einsteinom i Heinrichom Mannom uputili prosvjedno pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu tražeći osudu ubojstva, ali i diktature kralja Aleksandra.

Inače, Šufflay je režimu dugo bio trn u oku kao član vodstva Hrvatske stranke prava (bio je jedan od glavnih promotora teze da je “granica na Drini granica dvaju svjetova”), kao povjesničar koji se bavio hrvatskom pravnom poviješću, ali i kao istaknuti albanolog čije su teritorije režimski velikosrbi omalovažavali i negirali. Već početkom 1920-ih Šufflaya su uhitili zbog optužbi da je surađivao s političkom emigracijom te je dvije godine proveo u zatvoru u Srijemskoj Mitrovici.


Što se tiče njegovog znanstvenog rada Šufflay je bio svestran. Najviše se bavio pomoćnim povijesnim znanostima i problematikom hrvatske srednjovjekovne povijesti. Za hrvatsku povijesnu znanost posebno je značajna njegova suradnja s Tadijom Smičiklasom na pripremi Diplomatičkog zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.

Milan Šufflay je napisao više knjiga o povijesti Albanije te ga se smatra za jednog od utemeljitelja albanologije kao znanosti. Pisao je političke eseje, ali i romane. Njegov roman Na Pacifiku god. 2255.: metagenetički roman u četiri knjige smatra se prvim hrvatskim znanstveno-fantastičnim djelom te ga zbog toga zovu i ocem hrvatske znanstvene fantastike.

piše: Dražen Krajcar

Komentari