Hrvatski ban Franjo Batthyány – vlasnik golemih posjeda u Gradišću – 1497.
U prvoj polovini 16. stoljeća postala je plemićka obitelj Batthyány silno bogatom.
Franjo Batthyány, ugarski i hrvatski aristokrat koji je bio na položaju hrvatskog bana od 1525. do 1533. godine, rođen je 28. listopada 1497. godine. Bio je sin Baltazara Batthyánya, slavonskog podbana i jajačkog bana, koji je stekao vlastelinstvo Greben na području Hrvatskog zagorja, kao i neke druge posjede u Kraljevini Slavoniji. Franjo Batthyány sudjelovao je kao hrvatski ban u sudbonosnoj Bitki na Mohačkom polju 1526. godine, u kojoj je poginuo ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelović te je bio jedan od rijetkih velikaša koji su uspjeli preživjeti tu bitku.
U prvoj polovini 16. stoljeća postala je plemićka obitelj Batthyány silno bogatom. Naime, 1524. godine Franjo Batthyány dobio je vlastelinstvo Güssing smješteno kod današnje austrijsko-mađarske granice. Na mađarskom jeziku nosio je Güssing ime Németújvár pa je obitelj Batthyány dobila pridjevak de Németújvár (u punom obliku imali su kasnije grofovski i kneževski naslov Batthyány de Németújvár). Nešto kasnije dobio je Franjo Batthyány i posjede Schlaining te Rechnitz, također u Gradišću. Zbog intenzivnih osmanskih provala na područje Slavonije i Hrvatske selio je Franjo Batthyány svoje podanike iz hrvatskih krajeva na područje današnjeg Gradišća, gdje je imao spomenute posjede. To je jedan od razloga zbog kojih to područje danas naseljava znatan broj Gradišćanskih Hrvata. Franjo Batthyány preminuo je 28. studenog 1566. godine u spomenutom Güssingu, u 70. godini.
