Hitler je htio da njemački narod potvrdi njegovu novu funkciju Führera. Zato je organizirao referendum na koji je na današnji dan izašlo visokih 95% njemačkog glasačkog tijela.
Dana 19. kolovoza 1934. godine održao je Adolf Hitler u nacističkoj Njemačkoj referendum o tome da li da mu se prizna dvostruka pozicija šefa države i šefa vlade. Naime, Hitler je postao šef vlade tj. kancelar još prethodne godine (1933.). Njemačka je u to doba bila republika u kojoj je postojao predsjednik. Funkciju predsjednika republike obavljao je u Njemačkoj još od davne 1925. godine Paul von Hindenburg, poznati feldmaršal iz Prvog svjetskog rata. Međutim, Hindenburg je umro 2. kolovoza 1934. godine. Hitler je u njemačkom parlamentu provukao zakon kojim je nakon Hindenburgove smrti predsjednička funkcija prešla na njega samoga. Službena Hitlerova titula time je postala Führer und Reichskanzler.
Ipak, Hitler je htio da njemački narod potvrdi njegovu novu funkciju. Zato je organizirao referendum na koji je na današnji dan izašlo visokih 95% njemačkog glasačkog tijela. Rezultat je bio sjajan za Hitlera – 90% glasača izreklo je Ja (hrv. Da) i tako potvrdilo Hitlera u njegovoj funkciji. Njega više nitko nije mogao legalno smijeniti jer je bio i šef države i šef vlade. Isto tako, stranci nisu mogli protestirati, jer je 38 milijuna Nijemaca podržalo Hitlera na tom referendumu. Dakako, treba biti oprezan s time koliko je taj referendum bio regularno proveden, s obzirom da su nacisti već imali više od godinu dana vlast u Njemačkoj.
S novom funkcijom Führera (de facto predsjedničkom) Hitler je bio i vrhovni zapovjednik njemačkih oružanih snaga. Zanimljivo je da su od tada njemački vojnici polagali zakletvu direktno Führeru, a ne više njemačkoj državi. Sljedećeg dana nakon referenduma uveden je propis po kojem su čak i svi državni službenici morali polagati zakletvu o odanosti Führeru. Time je Hitler konačno postigao totalnu vlast u Njemačkoj.
