Na današnji dan

Grgur IX. – osnivač Papinske inkvizicije (1227.)

Ugolino di Segni postao je papa 19. ožujka 1227.  kao Grgur IX. Njegov ponifikat obilježen je sukobom s carem Fridrikom II., kojega je dvaput ekskomunicirao, te osnivanjem Papinske inkvizicije.

Grgur IX. promicao je nove prosjačke redove – franjevce i dominikance, laičke vjerske pokrete te misije. Bio je žestoki zagovaratelj križarskih ratova. Poticao je i podupirao teutonski viteški red u križarskim pohodima protiv poganih baltičkih naroda te naročito protiv pravoslavne Rusije. Nakon neuspjele križarske vojne protiv Albižana ustanovio je Papinsku inkviziciju, organizaciju za borbu protiv učenja koja su bila štetna za Katoličku Crkvu. Papinska inkvizicija trebala je nadomjestiti dotadašnju lokalnu biskupsku inkviziciju i tako donijeti veću središnju kontrolu nad procesom borbe protiv krivovjerja. Po papinskom nalogu postavljeni inkvizitori bili su i tužitelji i suci u jednoj osobi. Na osnovu papinske jurisdikcijske svenadležnosti, papa Grgur IX. predao je inkvizitorima i snagu presuđivanja.

Zbog sukoba s carem Fridrikom II., kojeg je optuživao da izbjegava krenuti u križarski rat u Svetu Zemlju, u nekoliko navrata morao je bježati iz Rima. Iako je Fridrik na kraju ispunio svoju obvezu te 1229. dobio i Jeruzalem mirnim putem, Grgur IX. je ekskomunikaciju s cara povukao tek 1231. godine. Kasnije se s carem ponovo sukobio zbog teritorija u Italiji te čak pozvao na križarski rat protiv njega.

Kako je bio izrazito vješt i obrazovan u pravu, Grgur IX. pripremio je dekret Nova Compilatio decretalium 1234. u kojemu je skupio i sistematizirao proglase papa koji su se skupili još od ranog srednjeg vijeka. Time je osigurao temelje za papinsko pravo. Kanonizirao je Franju Asiškoga, Antuna Padovanskoga i Dominika.

Papa Grgur IX. preminuo je u Rimu 1241. godine., a naslijedio ga je Celestin V.


Piše: Dražen Krajcar

Komentari