Na današnji dan

Gotski kraljevi Hindasvint i Rekesvint (649.)

Zapadnogotski kralj Hindasvint došao je na vlast nakon svrgavanja kralja Tulge. Već je tada imao oko 80 godina. Tulgu je smijenilo plemstvo, nakon čega je zatvoren u samostan. Hindasvint se sustavno rješavao nezadovoljnih plemića. Prema zapisima franačkog kroničara Pseudo-Fredegara dao je ubiti čak 200 pripadnika visokog i 500 pripadnika srednjeg plemstva. 

Htio je pod svaku cijenu spriječiti pobunu kakvom je on sam došao na vlast. Mnogi su pobjegli iz zemlje ili se zaredili. Masovno oduzimanje posjeda i preraspodjela doveli su do gospodarske krize. Postrožio je kazne, a u slučaju pomilovanja, okrivljenika bi oslijepili. Istaknuti članovi dvora i Crkve morali su se zakleti da će se i nakon njegove smrti držati njegovih zakona.

Čak je biskupije uklopio u državnu administraciju i pravosuđe. Na Sedmom koncilu u Toledu (646.) u Crkveno pravo preuzete su njegove kazne prema državnim neprijateljima. Tko održi govor protiv kralja, mogao je biti ekskomuniciran. Zapadni Goti su sredinom 7. stoljeća bili dominantna sila na Pirenejskom poluotoku.

Učvršćivanje kraljevske vlasti za Hindasvinta je bio put utemeljenja dinastije. Htio je osigurati svojim nasljednicima pravo na krunu bez održavanja izbora. Stoga je 20.1.649. uzdigao sina na funkciju suvladara i nakon nekog vremena predao mu sve državne poslove budući da je već prešao 90. godinu života.

Nakon što je umro, njegov je sin Rekesvint zaista zadržao vlast, ali su na sljedećem koncilu ukinute Hindasvintine odredbe.

Piše: Marsela Alić

Komentari