Dana 27. kolovoza 1770. rođen je Georg Wilhelm Friedrich Hegel, utjecajni njemački filozof i jedan od najvažnijih predstavnika idealizma. Rodio se u gradu Stuttgartu u tadašnjem Vojvodstvu Württemberg. Hegelova rodna kuća i danas se može vidjeti na adresi Eberhardstraße 53 u Stuttgartu, oko 200 metara od gradske vijećnice. Hegelov otac Georg Ludwig imao je značajan položaj kao tajnik u dvorskoj komori (njem. Rentkammersekretär) württemberškog vojvode Karla II. Eugena. Majka Maria Magdalena Louisa bila je kći vrlo uglednog odvjetnika.
Georg Wilhelm Friedrich Hegel odmalena je učio latinski, a pohađao je gimnaziju u rodnom gradu. Nevjerojatno je mnogo čitao i bilježio duge citate u svojem dnevniku. Posebno su na njega utjecali pjesnik Friedrich Gottlieb Klopstock i prosvjetiteljski filozofi poput Christiana Garvea i Gottholda Ephraima Lessinga. S 18 godina ušao je u protestantski seminar u Tübingenu gdje je dijelio sobu s romantičarskim pjesnikom Friedrichom Hölderlinom i Friedrichom Wilhelmom Josephom Schellingom, budućim filozofom. Sva trojica nisu voljela skučen život u seminaru te su kao ideal uzeli grčku civilizaciju te s oduševljenjem pratili događaje vezane uz Francusku revoluciju. Hegel se tad upoznao s idejama velikog prosvjetitelja Jeana-Jacquesa Rousseaua.
Hegel je završio obrazovanje na sjemeništu, ali nije ga privlačilo svećenički zvanje. Postao je privatni učitelj, a slobodno vrijeme posvetio je proučavanju antičkog svijeta i razvoju kršćanstva te čitanju filozofa poput Immanuela Kanta. Godine 1801. preselio se u Jenu i radio kao privatni docent. Tad se počeo profilirati kao mislilac te izdao niz djela (najvažnija su Fenomenologija duha, Znanost logike i Enciklopedija filozofijskih znanosti) koja su imala golem utjecaj na nebrojene znanstvenike nakon njega. Izgradio je čitav svestrani sustav znanosti, što mu je priuštilo nadimak Novovjekovni Aristotel. Njegov filozofski sustav obuhvaća povijest, politiku, religiju, umjetnost, logiku i metafiziku. Najvažniji koncepti uključuju spekulativnu logiku ili dijalektiku, apsolutni idealizam i važnost povijesti.
Manje je poznato da je Hegel jednom prilikom uživo vidio Napoleona Bonapartea. Vidjevši francuskog vladara kako ulazi u njemački grad Jenu 1906. godine, zapisao je da se Napoleonu “nemoguće ne diviti”. Hegelov mlađi brat Georg Ludwig čak se priključio Napoleonovoj vojsci, ali je poginuo tijekom zlosretne invazije na Rusiju 1812. godine.
Piše: Boris Blažina
