Rawlinson je postao britanskim službenikom u Bagdadu, koji je tada bio u sastavu Osmanskog Carstva.
Dana 11. travnja 1810. godine rođen je Henry Rawlinson, britanski general, političar i istraživač stare povijesti Bliskog istoka. Rodio se u naselju Chadlington u engleskoj grofoviji Oxfordshire. Budući da je već u mladosti bio naučio perzijski jezik poslan je 1827. godine u Perziju s nizom ostalih britanskih časnika, koji su ondje trebali uvježbavati i obučavati vojku perzijskog šaha.
Mladog su Rawlinsona u Perziji privukli natpisi iz starog vijeka na klinastom pismu, koje u to vrijeme više nisu znali čitati ni lokalni stanovnici. Rawlinson je tako proučavao natpis kod Bisotuna u Perziji, poznat i kao Behistunski natpis. Imao je znatnih uspjeha u dešifriranju klinastog pisma na tom natpisu iz vremena perzijskog cara Darija I. Velikog, starom u to vrijeme već oko 2.300 godina.
Rawlinson je zatim postao britanskim službenikom u Bagdadu, koji je tada bio u sastavu Osmanskog Carstva, te se posvetio detaljnijem istraživanju natpisa iz starog vijeka. S vremenom je počeo voditi i arheološka iskapanja, skupljajući zbirke predmeta i zapisa o natpisima iz starog vijeka. Zbog njegovih proučavanja stare asirske povijesti smatra ga se i ocem asirologije.U Engleskoj je postao vrlo uglednim, kako zbog svog istraživačkog djelovanja, tako i zbog svojih kolonijalnih i političkih aktivnosti. Dobio je čin generala bojnika, postao članom Kraljevskog društva, zastupnikom u Britanskom parlamentu i direktorom Istočnoindijske kompanije. Dobio je 1891. godine i naslov nasljednog viteza tj. baruneta.
