Gašpar Alapić, hrvatski plemić i ban, umro je 4. travnja 1584. na svom vlastelinstvu u Vukovini, u turopoljskom kraju, na strateškom mjestu preko kojeg se s juga i jugoistoka moglo pristupati Zagrebu.
Bio je hrvatski vojskovođa koji se u više navrata borio protiv Osmanlija. U vrijeme opsade Sigeta 1566. Nikola Šubić Zrinski imenovao ga je svojim zamjenikom. Alapić je bio među ratnicima koji su izvršili proboj iz Sigeta, a bio je i jedan od rijetkih preživjelih u tom okršaju, ali je zarobljen. Otkupio ga je Nikolin sin Juraj Zrinski za relativno malu sumu, navodno jer je bio grbav i obučen kao običan vojnik pa Osmanlije nisu shvatili o kome je riječ.
Godine 1573. imenovan je banskim namjesnikom te je na toj funkciji zapovijedao plemičkoj vojsci koja je ugušila poznatu Seljačku bunu porazivši seljačke postrojbe kod Kerestinca, Mokrica i u odlučujučoj bitki kod Stubičkih Toplica. Prema narodnoj predaji Alapić je sa zarobljenim seljacima postupao nemilosrdno.
Godine 1574. postao je Alapić i hrvatskim banom, pri čemu mu je kolega bio dotadašnji ban i biskup Juraj Drašković, koji je kasnije imenovan i kardinalom. Alapić je banske službe razriješen 1578. na vlastiti zahtjev (većina hrvatskih banova iz razdoblja najžešćih osmanskih napada pokušavala se riješiti te dužnosti, jer je ona predstvaljala veći trošak nego korist).