Smatra ga se duhovnim ocem Mussolinija i fašizma.
Gabriele D’Annunzio – neobični i kontroverzni Talijan, uvelike povezan s hrvatskom povijesti preminuo je prvog ožujka 1938. godine na obali jezera Garda (tal. Lago di Garda), u gradiću Gardone Riviera. Zanimljivo je da je još 1924. dobio nasljednu titulu princ od Snježnika (tal. Principe di Montenevoso). Ta je titula bila vezana uz planinu Snježnik – u blizini hrvatsko-slovenske granice, u širem zaleđu grada Rijeke.
Gabriele D’Annunzio izvršio je neobične avanturističke pothvate još u doba Prvog svjetskog rata. Naime, sudjelovao je u talijanskom dubokom prodoru do Bakarskog zaljeva pomoću brzih torpednih čamaca tipa MAS (tal. Motoscafo Armato Silurante). To je, dakako, bio oblik psihološkog ratovanja protiv Austro-Ugarske. Istoj namjeri služio je njegov 1.200 kilometara dugi let do Beča tijekom istog rata, pri čemu je nad tom prijestolnicom Austro-Ugarske izbacio propagandne letke.
Dok se nije bavio politikom i raznim avanturama D’Annunzio je pisao pjesme, romane i kazališne komade.
U hrvatskom gradu Rijeci, Gabriele D’Annunzio napravio je avanturu nakon Prvog svjetskog rata kad je osnovao svojevrsnu talijansku nezavisnu državu na području Kvarnera. D’Annunzio je u Rijeku ušao 1919. godine sa stotinjak vojnika-dobrovoljaca, a iz grada je istjeran tek 1921. intervencijom regularne talijanske vojske (1920. godine Italija i Kraljevina SHS sklopile su Rappalski ugovor prema kojim je Rijeka postala grad-država).
D’Annunzio je na neki način bio prethodnik Mussolinija i fašista, premda se s njima osobno zapravo nije baš najbolje slagao.
