Na današnji dan

Francuski kralj koji je neviteškim načinom pobjeđivao Engleze (1338.)

Francuski kralj Karlo V. Iz dinastije Valois, poznat po nadimku Mudri, rođen je 21. siječnja 1338. godine. Karlo je vlast u zemlji preuzeo kao regent nakon što je njegov otac Ivan II. Dobri bio u engleskom zarobljeništvu, u koje je pao nakon bitke kraj Poitiersa (1356.).

Njegovi pokušaji skupljanja otkupnine za oca završili su neuspjehom, ali su zbog velikog ekonomskog pritiska na stanovništvo doveli do niza pobuna. Prva je izbila u Parizu pod vodstvom trgovca Etiennea Marcela, a kad je Karlo s vojskom krenuo na grad na sjeveru države dignulo se seljaštvo i potkraj svibnja 1358. planula je velika seljačka buna (tzv. žakerija). Kad se obratio za pomoć državnim staležima, oni su mu odbili pomoći ako ne ukloni loše suradnike i ne provede nekoliko važnih reformi, koje su trebale osigurati njihov utjecaj na državnu upravu na što je morao pristati.

Kada je buna bila ugušena, a otpor Parižana slomljen, Karlo je nastavio rat protiv Engleske i njezina saveznika Karla II. Nevaljalog, kralja Navarre. S Englezima je sklopio mir 1360., a s Navarrom 1365. Nakon očeve smrti 1364. preuzeo je prijestolje i počeo utvrđivati svoju vlast oslabivši utjecaj plemstva i građana. Zatim je nastavio rat protiv Engleza s velikim uspjesima i još većim kritikama na način njegovog vođenja. Naime, dok su mu otac i djed zagovarili velike odlučujuće bitke, koje su redovito gubili, Karlo V. se borio neviteškim načinom i pobjeđivao. Naime, u trenutku pojavljivanja engleske vojske, francuska bi se raspršila izbjegavajući otvorenu borbu. Vojsku je podijelio na nekoliko manjih odreda koji su vršili blokade gradova u rukama Engleza do trenutka njihove predaje. S druge strane velika vojska neprijatelja nikako nije mogla stići na vrijeme da spasi sve opsjednute gradove. Takav način borbe u srednjem vijeku smatrao se neplemenitaškim, a kako Karlo nikad nije osobno odlazio na pohode većina Zapadne Europe osuđivala ga je kao kukavicu. Uz to Karlo V. odbio je otići i u križarski rat. Ipak, do njegove smrti Englezima je na francuskom tlu ostalo samo pet primorskih gradova: Calais, Cherbourg, Brest, Bordeaux i Bayonne, a uništio je i snage navarskog kralja.

Karlo V. Mudri bio je i strastveno zainteresiran za znanost – astronomiju, medicinu, pravo i filozofiju, a u Louvreu je osnovao vlastitu knjižnicu (začetak potonje Bibliothèque du Roi).Umro je 1380. godine, a naslijedio ga je maloljetni sin Karlo VI.

piše: Dražen Krajcar

Komentari