Na današnji dan

Ferojski Božićni sabor (1888.)

Grupa od 18 ferojskih otoka nalazi se na pola puta između Island i Norveške. Prvi poznati naseljenici bili su norveški vikinzi u 9. stoljeću. Osnovali su samostalnu zajednicu, koju je preuzela Norveška 1035. godine. Nakon što je Norveška ušla u uniju s Danskom, Farski otoci dolaze pod dansku vlast.
Krajem 19. stoljeća počinje se buditi nacionalna svijest te počinje borba za samostalnosti i očuvanje jezika. Jedine novine u to vrijeme bile su Dimmalætting, na ferojskom jeziku Zora. U njima je 22. prosinca 1888. objavljen proglas: “Na drugi dan Božića u 15.00 sati svi su pozvani u zgradu parlamenta, gdje ćemo raspravljati o tome kako ćemo obraniti ferojski jezik i tradiciju.” Na Ferojskim otocima još je bila živa nordijska tradicija narodne skupštine. Svi ljudi s pravom glasa okupili bi se na skupštini i zajednički donosili zakone. Ovaj događaj ostao je poznat kao Ferojski Božićni sabor (ferojski. jólafundurin). Taj se datum uzima kao dan utemeljenja ferojskog nacionalnog pokreta. Proglas su potpisala devetorica istaknutih stanovnika otočja.

Toga dana vrijeme je bilo izuzetno loše. Bjesnjela je oluja, a ulice su bile prekrivene debelim blatom. Usprkos tome velik broj Ferojaca pristigao je u parlament (ferojski Løgtingshaus). Pjevale su se budnice, držali govori, a pjesnik Jóannes Patursson spjevao je borbenu odu za tu prigodu. Doneseni su važni zaključci poput onog da jezik u školama i crkvama mora biti ferojski, kao i u svim javnim prilikama.

Kako zbog oluje nisu mogli doći stanovnici najudaljenijih sela, zakazan je novi sabor 6. siječnja 1889. godine. Na njemu osnovan Savez Ferojaca s ciljem osamostaljenja otočja. Tako je počela kulturna i politička borba Ferojaca za odvajanje od Kraljevine Danske. Od 1948. Ferojski otoci (ferojski Ovčji otoci) imaju autonomiju u sastavu Danske s vlastitim parlamentom.

Piše: Marsela Alić

Komentari