Na današnji dan

Eugen Kumičić – autor prvog hrvatskog naturalističkog romana (1850.)

Hrvatski književnik Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine. Studirao je povijest, zemljopis i filozofiju u Beču i Parizu, gdje se upoznao s naturalizmom i trivijalnom književnosti. Predvodnik naturalizma bio je Émile Zola, koji je nastojao što vjerodostojnije prikazati (surovi) život. Tako će i Kumičić u budućem spisateljskom radu oslikavati zbilju. 

Godine 1879. Kumičić se naselio u Zagrebu i radio kao gimnazijski profesor, da bi vremenom postao radikalni starčevićanac te je izabran za pravaškog zastupnika u Hrvatskom saboru. U njegovim romanima negativni likovi su uvijek stranci. Kao zastupnik u Saboru bio je prisutan kad je njegov kolega pravaš Josip Gržanić opalio vritnjak banu Khuenu Héderváryju 1885. godine. Nakon toga su trojica pravaša pritvorena, a među njima i Kumičić. 

Eugen Kumičić napisao je prvi hrvatski naturalistički roman Olga i Lina. Kao realist i starčevićanac, u romanima često piše o ljubavnim vezama, malograđanskom životu, pokvarenosti, velikanima nacionalne povijesti, ratu, društvenima devijacijama… Stvorio je bogat opus i smatra se jednim od najproduktivnijih romanopisaca realizma. Njegova djela su: Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Gospođa Sabina, Pobijeljeni groboviPod puškomUrota Zrinsko-FrankopanskaKraljica Lepa ili Propast kraljeva hrvatske krvi …

Uređivao je pravaške listove i časopise: Hrvatsku vilu, Slobodu i Hrvatsku. U Hrvatskoj vili objavio programatski tekst O romanu, u kojem argumentira zašto treba pisati o problemima društva. Umro je u Zagrebu 1904. godine. 

Piše: Marsela Alić


Komentari