Na današnji dan

Egon Krenz – posljednji čelnik Istočne Njemačke (1989.)

ADN-ZB/Koard/10.1.74/Berlin: Aktivisten des Jugendverbandes lösen "FDJ-Initiative DDR 25" aus. Zentrales FDJ-Aktiv beriet Beschluß der 10. Zentralratstagung. Das Aktionsprogramm des sozialistischen Jugendverbandes der DDR für die nächsten 10 Monate, das unter der Losung steht "Alle Kraft für die Stärkung der DDR, unseres sozialistischen Vaterlandes" berieten am Donnerstag (10.1.74) 750 FDJ-Aktivisten in der Jugendhochschule "Wilhelm Pieck" am Bogensee. Das Referat hielt der 1. Sekretär des Zentralrats der FDJ, Egon Krenz, Mitglied des ZK.

Egon Krenz službeno je stupio na dužnost poglavara Istočne Njemačke odnosno punim imenom glavnog tajnika središnjeg odbora Partije socijalističkog jedinstva Njemačke (istočnonjemačke komunističke partije) i predsjednika državnog vijeća Njemačke Demokratske Republike 24. listopada 1989. godine. Krenz je praktički čitav radni vijek proveo kao član partijske birokracije te je 1984. izabran na mjesto zamjenika Ericha Honeckera, dugogodišnjeg vođe Istočne Njemačke.

Nakon brojnih prosvjeda potaknutih ekonomskim problemima i nedemokratskom naravi komunističkog režima, središnji odbor Partije odlučio se smijeniti Honeckera, tad već u visokoj dobi i slabog zdravlja, te na njegovo mjesto postaviti Krenza. Krenz je u svom prvom javnom nastupu najavio preokret (njem. Wende) u politici Partije te obećao prodemokratske reforme i politički dijalog. Međutim, bilo je već prekasno te mu gotovo nitko nije vjerovao. Prosvjedi su se nastavili, a Krenz je postao gotovo jednako nepopularan kao Honecker.

Nepunih mjesec dana nakon što je Krenz stupio na vlast došlo je do pada Berlinskog zida, što mu je potpuno uništilo kredibilitet. Time je otvoren put uvođenju višestranačkog sustava i ponovnom ujedinjenju Njemačke. Dana 6. prosinca podnio je ostavku, a iduće je godine izbačen iz Partije demokratskog socijalizma, nasljednice komunističke partije nakon što je uveden višestranački sustav. Kasnije je osuđen na šest i pol godina zatvora zbog umiješanosti u politička ubojstva i izborne malverzacije. Za razliku od nekih drugih istočnonjemačkih vođa, Krenz nikad nije izrazio žaljenje za sudjelovanjem u Vladi te tvrdi da mu se politička uvjerenja nisu promijenila.

Piše: Boris Blažina


Komentari