|
Izborom Dmitrija Medvedeva za ruskog predsjednika potvrdila se ruska šala po kojoj ćelavog lidera nasljeđuje onaj s kosom i obratno. Drugog ožujka 2008. godine održani su u Rusiji izbori na kojima je premoćno pobijedio Dmitrij Medvedev, koji je tim putem postao treći po redu predsjednik Ruske Federacije (nakon Borisa Jeljcina i Vladimira Putina). Time se potvrdila ruska šala po kojoj ćelavog lidera nasljeđuje onaj s kosom i obratno. Rusi to šaljivo načelo nazivaju Ćelav-kosmat (rus. Лысый–волосатый). Navodno se obrazac ćelav-kosmat može pratiti u Rusiji unatrag sve do 1825. godine, kad je na prijestolje došao ćelavi car Nikolaj I. Njega je naslijedio njegov sin Aleksandar II. s kosom pa su se zatim i dalje izmjenjivali ćelavi i kosmati carevi. I nakon propasti carske Rusije i dolaska komunista na vlast obrazac se nastavio. Ćelavog Lenjina naslijedio je Staljin s kosom, a njega pak ćelavi Hruščov. Sljedeći sovjetski lider imao je znatnu količinu kose na vrhu glave – bio je to Leonid Brežnjev. Ćelavog Gorbačova naslijedio je kosmati Jeljcin, a njega ćelavi Putin. Dakako, Putin i Medvedev mogu u skladu s načelom ćelav-kosmat vrlo dugo vladati izmjenjujući se na mjestu predsjednika Ruske Federacije jer je jedan od njih ćelav, a drugi ima kosu. Uostalom Putin je 2012. ponovo postao predsjednik Rusije.
U Rusiji se izrađuju čak i babuške na temu šale ćelav-kosmat. |
|---|
