Danski znanstvenik Ole Rømer promatrao je Jupiterove satelite, naročito njihovo gibanje oko Jupitera. Iz Rømerovih se opažanja moglo izračunati da svjetlost ima brzinu od oko 220.000 kilometara u sekundi.
Dana 19. rujna 1710. godine umro je poznati danski znanstvenik Ole Rømer, značajan po tome što je prvi u povijesti omogućio kvantitativno mjerenje brzine kojom se giba svjetlost. Doduše, Galileo Galilei još je prije njega spominjao eksperiment s fenjerima na vrhovima brda, no takav pokus nije davao nikakav konkretan broj. Galilei nije iz eksperimenta mogao zaključiti čak ni to da li se svjetlost giba trenutno ili nekom konačnom brzinom. Jedino je mogao naslutiti da, ukoliko je brzina svjetlosti konačna, mora biti neobično velika.
Rømerova mjerenja zasnivala su se na astronomskim promatranjima. Naime, promatrao je Jupiterove satelite, naročito Io i njeno gibanje oko Jupitera. Zaključio je da su vremenski razmaci u periodima kad se Zemlja udaljuje od Jupitera različiti od onih kad se približava Jupiteru. Iz toga slijedi da svjetlost ima konačnu brzinu, i da njeno putovanje utječe na to kako vidimo gibanje Jupiterovih satelita.
Sve u svemu, iz Rømerovih se opažanja moglo izračunati da svjetlost ima brzinu od oko 220.000 kilometara u sekundi. To je za to doba bio prilično dobar rezultat. Naime, danas znamo da svjetlost ima brzinu od 299.792,458 kilometara u sekundi, što znači da je rezultat iz Rømerovih mjerenja manji za oko 26 %.
