Na današnji dan

Cordobski Kalifat – muslimanski ponos u Europi – 932.

Kalif Abdul al-Rahman III. samo je u gradu Cordobi dao izgraditi 600 džamija, 300 javnih kupelji, sveučilište, te knjižnicu koj je imala oko 600.000 svezaka.

Na današnji dan 932. godine osnovan je Cordobski Kalifat, muslimanska država koja se prostirala velikim dijelom Pirinejskog poluotoka. Njegovo osnivanje vezano je uz dinastiju Omejida (Omejada, Omajada ili Umajada), koja je bila jedna od najstarijih u povijesti Islama (uslijedila je odmah nakon vladavine tzv. Pravednih kalifa, koji su vladali nakon smrti Muhameda). Posebno je zanimljivo da je prvi vladar iz te dinastije, Muavija, bio taj koji je uveo dinastički princip nasljeđivanja prijestolja, umjesto dotadašnjeg, koji je bio putem izbora (gdje su glasovali plemenski predstavnici). Omejidi su vladali 90 godina, a ukupno je bilo 14 vladara iz njihove dinastije.

Omejidi su znatno proširili svoju vlast, tako da su zavladali čak i dijelovima Europe: Španjolskom i dijelom južne Francuske. Na svim osvojenim područjima širili su arapsku kulturu, novac i jezik, kao i islamsku vjeru. Zanimljivo je da su posrednim putem širili i utjecaj bizantske kulture, te uveli i prvu poštansku službu u Europi. 

Omejidska dinastija doživjela je brz slom nakon što su njihovi suparnici i nasljednici, Abasidi, odlučili pobiti sve članove te dinastije. Samo Abdul al-Rahman I. i njegov mlađi brat uspjeli su se spasiti bijegom. Oni su pet godina lutali po islamskom carstvu (štitila su ih berberska plemena), sve dok nisu završili u njegovom najudaljenijem kraju: Španjolskoj. Iskoristivši sukob lokalnih Arapa i Berbera, Abdul-Rahman I. im se uspio nametnuti kao vladar. Omejidi su kao emiri (titula koja se otprilike može prevesti kao zapovjednik ili knez) vladali velikim dijelom Pirinejskog poluotoka od 756. do 1031. godine, a vlast nad jednim manjim dijelom zadržali su sve do 1492. godine.

Omejidi su svoju prijestolnicu imali u Cordobi, koja je pod njihovom vlašću doživjela nevjerojatan procvat, posebno u doba Abdula al-Rahmana III., koji je na današnji dan 932. uzeo titulu kalifa (visoka titula koja označava nasljednika Muhameda) i vladao gotovo 50 godina. U njegovo je vrijeme u Cordobi bilo oko 600 džamija, 300 javnih kupelji, sveučilište, te knjižnica sa oko 600.000 svezaka. Vjerojatno najpoznatija građevina bila je Velika džamija (Mezquita de Córdoba), koja je kasnije pretvorena u katedralu. U gospodarskom smislu Cordoba je bila veliko tkalačko središte, te poznata po obradi slonovače, svile i kože. Posredovanjem Cordobe Europljani su naučili proizvoditi papir. Svoju je moć Abdul al-Rahman III. osigurao prvenstveno pomoću moćne flote, no bio je relativno tolerantan prema ljudima drugih vjeroispovijesti. Krajem 10. st. je došlo do unutarnjih sukoba u kalifatu i nemira među lokalnim kršćanima, a Cordobu su 1232. napokon osvojili križari.

Komentari