Najveći teleskopi Christiaana Huygensa bili su tzv. zračni teleskopi, kod kojih je velika leća objektiva bila smještena na toranj, visoku motku ili drvo, a promatrač je kod sebe imao objektiv, čijim je namještanjem dobivao sliku.
Christiaan Huygens, jedan od najpoznatijih znanstvenika u povijesti Nizozemske, rođen je 14. travnja 1629. godine. Rodio se u nizozemskom gradu Haagu, otac mu je bio Constantijn Huygens koji je politički bio prilično utjecajan, te je sinu osigurao dobro obrazovanje.
Doba Christiaana Huygensa poklapalo se s tzv. Zlatnim dobom Nizozemske, tijekom kojeg su živjeli mnogi znameniti znanstvenici i umjetnici (primjerice Anton van Leeuwenhoek i Johannes Vermeer). Huygens je primio dobro matematičko obrazovanje, a osobito se zanimao za praktičnu primjenu matematike. Jednu od mogućnosti za to davala mu je astronomija. U tom je smislu Huygens počeo sam izrađivati leće, a s vremenom je izgradio i najveće teleskope na tadašnjem svijetu.
Najveći teleskopi Christiaana Huygensa imali su promjere leća do čak 220 milimetara, a zanimljivi su bili po tome što nisu imali zatvoreno kućište između objektiva i okulara. Bili su to tzv. zračni teleskopi, kod kojih je velika leća objektiva bila smještena na toranj, visoku motku ili drvo, a promatrač je kod sebe imao objektiv, čijim je namještanjem dobivao sliku.
Pri svojim je astronomskim promatranjima Christiaan Huygens otkrio važan Saturnov mjesec Titan, a proučavao je i Saturnove prstenove. Huygens je jedno vrijeme radio i u Francuskoj, u doba kralja Luja XIV., i to kao član novoosnovane Akademije znanosti u Parizu.
Huygens je sredinom 17. stoljeća otkrio i sat s njihalom, koji je zatim ostao najpreciznijim instrumentom za mjerenje vremena sve do 20. stoljeća. Takvi su se satovi sve donedavno mogli vidjeti u bogatijim kućama, a imali su često oblik uskog i visokog ormara. Huygens je doživio 67. godinu, a umro je u rodnom Haagu 1695. godine.
