Na današnji dan

Ceterum censeo Carthaginem esse delendam!

Glavni afrički neprijatelj Kartage bio je numidski kralj Masinissa koji je bio rimski saveznik. Masinissa je slao pljačkaše na područje Kartage znajući da će Rim stati na njegovu stranu. Međutim, Kartaga je odlučila uzvratiti udarac bez prethodnog dopuštenja Rima. To je za Rim bilo dovoljno da optuži Kartagu za kršenje mira iz 201. pr. Kr. što je bio povod za rat (casus belli). Rimski senat donio je odluku 150. pr. Kr. da Kartagu treba razoriti.

Najgorljiviji zagovornik uništenja Kartage bio je Katon Stariji. Navodno je svaki svoj  govor završavao riječima: „Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.“ U prijevodu: “Uostalom smatram da Kartagu treba razoriti.” Ratna mornarica krenula je prema Kartagi 151. pr. Kr., a Kartaga je pokušala sve kako bi spriječila rat. Pristala je na sve uvjete Rima, predala 300 velikaša kao taoce i predala sve oružje. Zatim je Rim zatražio da Kartažani napuste grad i odsele se 15 km dalje u unutrašnost. Nakon toga Kartažani se odlučuju za rat.

Bitke započinju 149. pr. Kr. Dvije godine Rimljani su doživljavali poraz dok zapovjedništvo nije preuzeo Scipion. Kartage je opkoljena i prepriječen je prilaz moru gradnjom nasipa, a Rimljani ubrzo zauzimaju luku. Svi saveznici Kartage prelaze na stranu Rimljana. Konačni poraz Kartaga doživljava 5. siječnja 146. pr. Kr. nakon šest dana teških borbi na ulicama Kartage. Od pola milijuna stanovnika, ostalo je svega 50 000 koji su se predali Rimljanima da bi bili prodani u roblje. Rim je dao sravniti grad sa zemljom.

Komentari