Na današnji dan

Buri porazili Britance kod Spiona Kopa (1900.)

Bitka kod Spiona Kopa odigrala se 24. siječnja 1900. tijekom Drugog burskog rata (1899. – 1902.). Buri, većinom potomci nizozemskih kolonista u Južnoj Africi, borili su se protiv širenja britanskog kolonijalnog utjecaja u regiji. Početkom rata bili su brojčano nadmoćni te su opkolili veliki britanski garnizon u gradu Ladysmithu u istočnom dijelu Južne Afrike.

Bitka se dogodila kad su Britanci pokušali razbiti opsadu grada. Bio im je to drugi pokušaj – prije toga su izveli frontalni juriš na burske položaje u Bitki kod Colensa gdje su neslavno poraženi. Sada su se odlučili napasti burske položaje preko rijeke Tugele iz dva smjera. Međutim, britanska se vojska kretala vrlo sporo. Dijelom je to bila posljedica ekstravagantnih zahtjeva britanskih časnika – primjerice, general Charles Warren ponio je na kolima dobro opremljenu kuhinju i kupaonicu od lijevanog željeza. Zbog toga su Buri predvidjeli njihove pokrete te uspostavili nove obrambene položaje tamo gdje su Britanci namjeravali prijeći rijeku.

Britanci su zatim uvidjeli da mogu steći nadmoć ako uspiju postaviti svoje nadmoćno topništvo na obližnje brdo Spion Kop (Spionkop). Napali su pod okriljem magle i otjerali malobrojne burske snage na njemu. Međutim, magla, nepoznavanje terena i nedostatak alata onemogućio im je da uspostave valjan obrambeni položaj. Još gore, nisu shvatili da su zauzeli položaje na nižem dijelu brda, što je omogućilo Burima da ih lakše gađaju. Britanci su se dugo vremena odupirali i čak izveli bezuspješan protunapad. Britanci su dvaput doveli pojačanja, ali je rezultat i dalje bio pat pozicija. Na kraju su se obje strane povukle misleći da je ona druga zauzela brdo. Tek je idućeg jutra burski izviđač shvatio što se dogodilo, pa su ponovno zauzeli brdo.

Iako su Britanci angažirali 20.000 vojnika i 36 topova naspram burskih 8000 vojnika i 6 topova, Britanci su pretrpjeli oko oko 1500 gubitaka, a Buri samo 350. Buri su, međutim, imali kvalitetnije puške i dva napredna automatska topa Maxim-Nordenfelt. Kao zanimljivost možemo izdvojiti činjenicu da su na britanskoj strani sudjelovali mladi Winston Churchill kao glasnik te Mohandas Gandhi, koji je nosio ranjenike.

Piše: Boris Blažina

Komentari