Na današnji dan

Brusilovljeva ofenziva – najsnažniji ruski napad na austro-ugarsku vojsku – 1916.

Ruske su snage uspjele probiti austro-ugarsku obranu i natjerati ih na masovno povlačenje. 

Ofenziva pod zapovjedništvom ruskog generala Alekseja Brusilova u Prvom svjetskom ratu, poznata i kao Brusilovljeva ofenziva, započela je 4. lipnja 1916. godine. Bio je to najveći ruski uspjeh tijekom tog rata i jedna od najmasovnijih ofenziva u cjelokupnoj povijesti ratovanja.

Sama ofenziva započela je na apel Britanaca i Francuza koji su se našli u teškoj situaciji na zapadnom frontu te su molili Ruse da ih ofenzivom na istoku oslobode velikog Njemačkog pritiska. GeneralBrusilov napravio je plan masovne ofanzive protiv austro-ugarskih snaga u Galiciji. Odlučio se za novu napadačku taktiku koja je oslanjala na udare malim elitnim jedinicama po slabim točkama neprijatelja. Zatim bi glavnina snaga koristila rupe u neprijateljskoj obrani i kroz stvorene rupe razbijala liniju obrane na širokom frontu. Uoči ofenzive skupio je četiri armije Ruske carske vojske, s ukupno 40 pješačkih i 15 konjičkih divizija. Radilo se o otprilike 633.000 naoružanih osoba, koje su trebale izvršiti iznenadni napad na bojištu dugom 480 kilometara.

Ofenziva je započela masovnom baražnom topničkom vatrom na austro-ugarke linije.Ključno je bilo da je artiljerijska paljba bila kratka i precizna, što se razlikovalo od dotadašnjih običaja dugog artiljerijskog napada koji je braniteljima obično omogućavao da dovuku rezervne snage i isprazne prednje rovove. Početni napad je bio uspješan i austro-ugarske linije su bile probijene, što je omogućilo da 3 od 4 Brusilovljeve armije napreduju na širokom frontu prisilivši neprijatelja na masovno povlačenje.

Već 8. lipnja tj. samo četiri dana nakon početka ofenzive, Rusi su zauzeli Lutsk, grad u današnjoj Ukrajini. Tijekom ruskog je nadiranja austro-ugarski zapovjednik, nadvojvoda Joseph Ferdinand, jedva uspio izbjeći zarobljavanje.Ofenziva je trajala sve do 20. rujna, a tijekom borbi oko 1,5 miljuna austro-ugarskih vojnikabilo je izbačeno iz stroja (ubijeni, ranjeni, zarobljeni i nestali), na Ruskoj strani bilo je oko pola milijuna ubijenih i ranjenih.

piše: Dražen Krajcar

Komentari