Barun Hans Heinrich von Thyssen-Bornemisza bio je potomak izvanredno bogate njemačke obitelji Thyssen, koja je imetak stekla u čeličnoj industriji i proizvodnji oružja.
Jedan od najzanimljivijih aristokrata u novijoj europskoj povijesti – barun Hans Heinrich von Thyssen-Bornemisza – rodio se na današni dan 1921. godine. Posjetiteljima Madrida teško može promaknuti Muzej Thyssen-Bornemisza, koji s Pradom i Muzejem kraljice Sofije čini tri najpoznatija madridska odredišta s kolekcijama umjetnina. Naime, barun Thyssen-Bornemisza posjedovao je ogromnu zbirku umjetničkih djela, koju je otkupila Španjolska i pretvorila u muzej.
Barun Hans Heinrich von Thyssen-Bornemisza potomak je izvanredno bogate njemačke obitelji Thyssen, koja je imetak stekla u čeličnoj industriji i proizvodnji oružja. Njihove tvornice oružja bile su važne za naoružavanje nacističke Njemačke pred Drugi svjetski rat i tijekom njega. Godine 1999. kompanija Thyssen udružila se s drugim povijesnim njemačkim gigantom Kruppom pa se danas zajednička tvrtka zove ThyssenKrupp AG.
Majka baruna Hansa Heinricha bila je iz mađarske plemićke obitelji Bornemisza de Kászon et Impérfalva. Prezime Bornemisza na mađarskom znači otprilike ne pije vino. Barunsku titulu naslijedio je Hans Heinrich upravo po toj mađarskoj liniji jer je car i kralj Franjo Josip I. dopustio da obitelj Thyssen preuzme naslijeđe mađarskih baruna Bornemisza.
Sve u svemu, zanimljiva je situacija da je barun Hans Heinrich bio, dakle, njemačko-mađarskog podrijetla, a da je pritom rođen u Nizozemskoj, da je imao švicarsko državljanstvo, a službeno prebivalište u Monaku radi poreznih olakšica. Nadalje, živio je većinom u Engleskoj i Španjolskoj, koja je i kupila njegovu umjetničku zbirku. Ženio se čak pet puta, a posljednja supruga bila mu je bivša miss Španjoske Carmen Tita Cervera. Barunova kći Francesca Thyssen-Bornemisza udala se za nadvojvodu Karla Habsburškog, tako da su budući nasljednici hrvatsko-ugarskog i austrijskog prijestolja zapravo barunovi unuci.
