Na današnji dan

Bizantski car Heraklije vratio kršćanske relikvije u Jeruzalem (630.)

Car Heraklije vladao je Bizantskim Carstvom od 610. do 641. godine kao jedan od najznačajnijih bizantskih careva. Smatra ga se posljednjim kasnoantičkim i prvim srednjovjekovnim bizantskim carem. Osnovao je dinastiju koja je vladala stotinjak godina.

Stari neprijatelji Istočnog Rimskog Carstva bili su Perzijanci. Oduzeli su Rimljanima Siriju i Egipat. Kad su napali Židove i osvojili Jeruzalem 614., uzeli su kršćansku relikviju svetog križa. Dobila ju je kraljeva supruga Shirin, koja je bila kršćanka. Borba između Bizantinaca i Perzijanaca nastavila se godinama. Upadali su jedni drugima na teritorij i pokušavali ga osvojiti. Heraklije je vodio rat protiv Perzijanaca iz osvete zbog ukradene relikvije i uništavao perzijska svetišta.

Avari su u međuvremenu neuspješno opsjedali Konstantinopol, što je označilo prekretnicu u ratu. Avarska se država na Balkanu raspala, a Rimljani su nastavili ofenzivu na Balkanu. Heraklije je mogao okupiti trupe i krenuti prema istočnom Iranu uz pomoć turkijskih saveznika. Zajedničkim snagama potukli su Perzijance. Zatim je 627. pobijedio u Bitki kod Ninive i krenuo prema Dastagirdu, sjedištu perzijskog kralja. Grad je opljačkan i uništen.
Posljednji veliki perzijski kralj Kuzrov II. nije se usudio krenuti protiv Heraklija, a krivnju za poraz prebacio je na generale čime je izazvao pobunu. Optuživali su ga za kukavičluk nakon Bitke kod Ninive. Pobjegao je u Ktezifon, gdje ga je sin svrgnuo s vlasti i ubio. Perzijanci su potom Herakliju ponudili mir.

Granice su vraćene na staro, a Perzijanci su morali vratiti relikvije križa. Car Heraklije vratio je križ trijumfalno u Jeruzalem 21. ožujka 630. i položio u baziliku Svetog groba. Taj događaj i danas se obilježava u Pravoslavnoj Crkvi.

Istočnorimski car postao je slavan u čitavom kršćanskom svijetu. Još u kasnom srednjem vijeku o njemu su se pisala književna djela. Slavili su ga kao “novog Aleksandra”. Heraklije je poslao djelić križa moćnom merovinškom franačkom kralju Dagobertu I., što je povećalo njegov ugled u Europi.

Ipak su Heraklijeva ratovanja iz osvete oslabjela Carstvo i ono je postalo lak plijen arapskim osvajačima u narednim godinama.

Piše: Marsela Alić

Komentari