Vojskom francuskog kralja Luja XIV. u toj su bitki zapovijedali maršali Claude de Villars i Louis-François de Boufflers.
Dana 11. rujna 1709. godine dogodila se znamenita Bitka kod Malplaqueta, najveća i najkrvavija bitka 18. stoljeća. U njoj je na obje strane sudjelovalo čak oko 160.000 ljudi, što stoljećima nije bilo viđeno u Europi (masovnije bitke počele su se događati tek u razdoblju ratova Napoleona Bonapartea). Mjesto Malplaquet, kod kojeg se odvijala bitka, nalazi se manje od tri kilometra od današnje francusko-belgijske granice (na tlu današnje Francuske). Zanimljivo je da je bojno polje Bitke kod Malplaqueta bilo smješteno točno na liniji koja spaja središte Pariza sa središtem Bruxellesa (na udaljenosti znatno bližoj Bruxellesu tj. oko 70 kilometara od tog belgijskog glavnog grada i 195 kilometara od Pariza). Vojskom francuskog kralja Luja XIV. u toj su bitki zapovijedali maršali Claude de Villars i Louis-François de Boufflers (obojica s visokim aristokratskim titulama vojvode). Protufrancuskom koalicijom, sastavljenom od habsburških, britanskih, pruskih i nizozemskih snaga, zapovijedala su dvojica najslavnijih vojskovođa u tadašnjoj Europi: princ Eugen Savojski i vojvoda od Marlborougha (John Churchill).
U bitki je stradalo više od 30.000 ljudi, što je predstavljalo katastrofalne gubitke za obje strane, a proširila se čak i vijest da je poginuo vojvoda od Marlborougha (što je bila neistina). Princ Eugen Savojski i vojvoda od Marlborougha nominalno su odnijeli pobjedu u toj bitki jer su se Francuzi povukli s bojnog polja. Ipak, bila je to Pirova pobjeda jer je plaćena golemim ljudskim žrtvama i gubitkom velikog broja trupa, što se pokazalo ograničavajućim za nastavak pohoda. Tako su u konačnici Francuzi kralja Luja XIV. bili na većem dobitku nakon bitke kod Malplaqueta.
