Dana 2. rujna 31. prije Krista dogodila se znamenita Bitka kod Akcija, u kojoj je Cezarov nasljednik Oktavijan pobijedio Marka Antonija i egipatsku kraljicu Kleopatru. Radilo se o jednoj od najodlučnijih bitaka za svjetsku povijest jer je Oktavijanova pobjeda omogućila njegovo faktičko osnivanje Rimskog Carstva, jedne od najvažnijih institucija u povijesti svijeta.
Bitka se dogodila nedaleko od grčke obale, na ulazu u strateški važan Ambrakijski zaljev. Taj zaljev obuhvaća čak oko 50.000 hektara morske površine, a od Jonskog ga mora dijeli uski prolaz širok samo 580 metara. Na rtu smještenom kod ulaza u taj morski prolaz nalazi se antički grad Akcij (lat. Actium). Oktavijanovom flotom zapovijedao je u spomenutoj bitki Marko Vipsanije Agripa, poznat po kasnijim velikim graditeljskim pothvatima u Rimu (postao je i Oktavijanovim zetom).
Oktavijanova je flota sadržavala oko 250 ratnih brodova, većinom manjih brodova liburnskog tipa. Flota Marka Antonija bila je brojnija i sastojala se od tipičnih rimskih kvadrirema i kvinkverema (brodovi s 4 odnosno 5 redova vesala) te velikih ratnih galija od kojih je naveća imala čak 10 redova vesala. Iako su bili vrlo otporni i moćni, Antonijevi brodovi nisu mogli dobro manevrirati. Posade su im bile desetkovane bolestima, dok su Oktavijanovi mornari bili zdravi i iskusni. Nadalje, jedan od Antonijevih zapovjednika prebjegao je Oktavijanu i otkrio mu Antonijeve ratne planove.
Kleopatrina flota s velikim egipatskim ratnim galijama bila je nešto dalje od središta bitke, a pobjegla je ubrzo nakon njenog početka prema otvorenom moru. Razlog toga i dalje je nepoznat Među brodovima Marka Antonija raširila se panika pa su razmjerno brzo pobijeđeni. Nakon što je izgubio flotu, napustila je Marka Antonija i njegova kopnena vojska, koja je uoči bitke bila praktički podjednako jaka kao i Oktavijanova.
