Adam Patačić od Zajezde postao je biskupom Velikog Varadina, a zatim i nadbiskupom Kaloče u Ugarskoj. Zanimljivo je da je Kaločka nadbiskupija u njegovo vrijeme bila izravno nadređena i Zagrebačkoj biskupiji.
Dana 19. srpnja 1784. godine umro je nadbiskup Adam Patačić, pripadnik hrvatske plemićke obitelji Patačić od Zajezde, koji je dospio na vrlo visoke crkvene položaje u Ugarskoj. Obitelj Patačić imala je brojne posjede na hrvatskom području, uključujući Zajezdu, Vrbovec, Rakovec, Vidovec, Krkanec, Vinicu, Martijanec i Kostel. S vremenom su Patačići stekli barunski, a zatim čak i grofovski naslov.
Adam Patačić izradio je rječnik zvan Dictionarium latino-illyricum et germanicum (hrv. Rječnik latinsko-hrvatski i njemački), koji je sadržavao hrvatske pojmove na kajkavskom narječju, a ostao je sačuvan u rukopisu. Jedno je vrijeme Patačić bio vrbovečki župnik, a zatim zagrebački kanonik.
Oko 1760. godine postao je Adam Patačić biskupom Velikog Varadina (mađ. Nagyvárad, rum. Oradea) u Ugarskoj. Danas se taj grad nalazi u Rumunjskoj, no samo je oko 10 kilometara udaljen od granice s Mađarskom. U Velikom Varadinu utemeljio je Patačić novu biskupsku palaču, u baroknom stilu. Ondje je držao i stalni zbor te orkestar, s ukupno čak do 34 glazbenika. Taj je biskupov ansambl svojedobno vodio Michael Haydn, a nakon njega Carl Ditters von Dittersdorf.
Godine 1776. došao je Patačić na još višu crkvenu funkciju, postavši nadbiskupom Kaloče. Zanimljivo je da je Kaločka nadbiskupija u to vrijeme bila izravno nadređena i Zagrebačkoj biskupiji. Naime, zagrebački su biskupi bili sufragani kaločkih nadbiskupa pa je, sukladno tome, tadašnji zagrebački biskup Josip Galjuf bio sufragan nadbiskupa Adama Patačića. Tijekom života dobio je Adam Patačić barunsku titulu, a proglašen je i vitezom velikog križa Ugarskog reda sv. Stjepana.
Kao kaločki je nadbiskup Adam Patačić i preminuo u dobi od 68 godina.
