Na današnji dan

Australci i Novozelanđani u Bitki kod Galipolja (1915.)

Dana 25. travnja 1915. započela je kopnena faza Bitke kod Galipolja, jednog od najznačajnijih okršaja u Prvom svjetskom ratu. Poluotok Galipolje (tur. Gelibolu) nalazi se s jugozapadne strane Dardanela, strateški izvanredno važnog tjesnaca koji povezuje Sredozemno s Crnim morem.

U Prvom svjetskom ratu snage Antante pokušale su kroz Dardanele napasti Istanbul, prijestolnicu neprijateljskog Osmanskog Carstva. Isprva su pokušavali mornaričkim napadom osigurati prolaz ratnih brodova kroz Dardanele, no zbog uspješnog osmanskog otpora odlučili su se zatim na spomenutu kopnenu invaziju Galipolja. Pritom su osobito angažirane bile australske i novozelandske snage, organizirane kao Australski i novozelandski armijski korpus (engl. Australian and New Zealand Army Corps ANZAC), čiji su mnogi pripadnici poginuli na Galipolju.

U planiranju kampanje glavnu je riječ imao Winston Churchill, tada prvi lord Admiraliteta, odnosno britanski ministar mornarice. Neuspjeh pothvata imao je dugosežne negativne posljedice na Churchillovu vojnu i političku karijeru te je prisiljen odstupiti s položaja, ali je tijekom Drugog svjetskog rata izveo nevjerojatan oporavak.

U spomen na poginule i ranjene vojnike u Australiji i Novom Zelandu svake se godine obilježava Dan ANZAC-a upravo 25. travnja, i to kao jedan od najvažnijih državnih praznika u tim zemljama. Sveukupni napori Antante kod Galipolja, unatoč golemim žrtvama, ostali su bez uspjeha (na osmanskoj se strani pri obrani istaknuo, između ostalih, kasniji turski predsjednikMustafa Kemal-paša Atatürk). U Australiji i Novom Zelandu Bitka kod Galipolja simbolizira zbog svega navedenog osim ljudske požrtvovnosti također i strašnu ljudsku cijenu ratovanja.


Komentari