Interkontinentalne balističke rakete uvelike su utjecale na strateške prioritete tijekom Hladnog rata.
Dana 17. prosinca 1957. godine izvedeno je prvo uspješno lansiranje američke interkontinentalne balističke rakete Atlas. Riječ je bila o prvom tipu revolucionarnog oružja, interkontinentalnih balističkih projektila, proizvedenom u SAD-u. Napomenimo, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika bio je na području razvoja tog tipa oružja nešto ispred SAD-a, tako da je pomoću svoje prerađene interkontinentalne balističke rakete R-7 uspio već u listopadu 1957. godine (nekoliko mjeseci prije spomenutog američkog uspješnog testiranja rakete Atlas) lansirati u Zemljinu orbitu čak i prvi umjetni satelit, znameniti Sputnik.
Interkontinentalne balističke rakete uvelike su utjecale na strateške prioritete tijekom Hladnog rata. Postupnim razvojem mogle su doletjeti gotovo do najudaljenijih krajeva Zemlje, i to u toliko kratkom vremenu da su bilo kakvu učinkovitu obranu učinile nemogućom (za prelet od jednog do drugog kontinenta takvim je raketama dovoljno bilo otprilike pola sata). Nadalje, isti su projektili poslužili SSSR-u i SAD-u za razvoj prvih učinkovitih raketa kojima su u Zemljinu orbitu lansirani sateliti, a kasnije i ljudske posade. Spomenute interkontinentalne balističke rakete Atlas korištene su u prerađenom obliku u projektu Merkur (prvi američki program slanja ljudi u orbitu oko Zemlje). Izvorno je projekt za prve rakete tipa Atlas bio dodijeljen američkoj kompaniji Convair (čije je neobično ime nastalo kao kombinacija imena tvrtki od kojih je nastala: Consolidated Aircraft i Vultee Aircraft). Lansiranje je obavljeno iz Lansirnog kompleksa 14 (LC-14) kod Cape Canaverala u američkoj saveznoj državi Floridi. Raketa je dosegla visnu od 120 kilometara, a imala je potisak od oko 600 kilonjutna.
