Na današnji dan

Atentat na kralja za vrijeme bala pod maskama (1792.)

Dramatičan atentat na švedskog kralja Gustava III., za vrijeme bala pod maskama u švedskoj prijestolnici Stockholmu, izvršen je 16. ožujka 1792. godine. Kralju Gustavu III. bilo je tada 46 godina, a atentat je bio posljedica urote protiv njega.

Gustav III. bio je jedan od najcjenjenijih vladara u švedskoj povijesti. Bilo je to doba tzv. prosvijećenog apsolutizma, kad su monarsi vladali poput diktatora, ali su se pri tome nastojali brinuti za dobrobit svojih podanika. Na taj su se način uvodile mnoge reforme u državu s ciljem boljeg obrazovanja te napretka gospodarstva i znanosti. Slične primjere apsolutističkih vladara s prosvjetiteljskim ambicijama pružale su ruska carica Katarina Velika, te austrijska i hrvatska vladarica Marija Terezija.

Kao prosvijećeni apsolutist, Gustav III. osnovao je Švedsku akademiju (danas poznatu po tome što bira dobitnike Nobelove nagrade), ukinuo je smrtnu kaznu i mučenje za dobar dio zločina. Između ostalog, dao je slobode rimokatolicima, koje oni ranije u protestantskoj Švedskoj nisu imali.

Oko ponoći kobnog dana kralj je prisustvovao balu pod maskama u zgradi Kraljevske opere u Stockholmu. Ubrzo nakon ulaska, kralja su okružili urotnici s crnim maskama. Kralj je također imao masku, ali nije ga bilo teško prepoznati jer je imao na sebi veliku zvijezdu Kraljevskog reda Serafina (najviše švedsko odlikovanje). Glavni urotnik bio je plemić Jacob Johan Anckarström, nekadašnji časnik kraljevske garde. Kralja su pod crnim maskama okružili i grofovi Horn i Ribbing. Anckarström je pucao u kraljeva leđa. Rana je bila teška, no kralj nije odmah umro, nego tek nakon 13 dana. Anckarström i ostali urotnici uhićeni su. Nije točno poznato što je bio glavni motiv atentata. Anckarström je od otprije imao neku svađu s kraljem, no atentat možda ima veze s činjenicom da je to bilo doba Francuske revolucije. Upravo prethodne godine revolucionari su uhitili francuskog kralja Luja XVI. kod Varennesa kad je pokušavao pobjeći iz Francuske. U Švedskoj, Anckarström je nakon kraljeve smrti smaknut, no na njega su tijekom ispitivanja primijenjeni blaži zakoni, upravo zaslugom kralja-reformatora kojeg je ubio (primjerice, priznanje krivnje nije ishođeno mučenjem).


Komentari