Dana 8. srpnja 1851. rođen je Arthur Evans, britanski arheolog slavan po otkriću palače u Knosu (Knososu) na Kreti. Evans je imao vrlo dug život od čak 90 godina, a tijekom svoje je karijere utjecao na mnoge kolege arheologe, ali i na širi opseg zbivanja u svjetskoj povijesti. Rodio se u mjestu Nash Mills u engleskoj grofoviji Hertfordshire, sjeverozapadno od Londona. Otac mu je također bio arheolog, a obitelj je posjedovala tvornicu papira u Engleskoj, čiji su prihodi Arthuru Evansu kasnije pomogli pri financiranju arheoloških iskapanja.
Evans je u mladosti studirao na znamenitim sveučilištima u Oxfordu i Göttingenu, a zatim je kao dvadesetogodišnjak organizirao privatnu ekspediciju po Balkanu, čiji je veliki dio u to vrijeme još uvijek bio u sastavu Osmanskog Carstva. Proputovao je Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu upravo u vrijeme Bosansko-hercegovačkog ustanka, koji je trajao od 1875 do 1878. godine. Evansova putovanja u tom razdoblju imala su avanturistički karakter, s obzirom na nestabilne političke prilike na tim područjima.
U tridesetim godinama života postao je ravnateljem muzeja Ashmolean (engl. Ashmolean Museum) u Oxfordu. Vršio je arheološka iskapanja na Siciliji i u južnoj Italiji, a od 1894. na Kreti, gdje je došao do prijelomnih otkrića. Naime, otkopao je ostatke palače minojskih vladara u Knosu na Kreti, a zatim se potrudio te građevine i rekonstruirati in situ, što se danas smatra nedopustivim postupkom. Evansovi napori, slično kao i Schliemannovi kod pokušaja iskapanja Troje, urodili su velikom popularizacijom stare povijesti, no napravili su i štetu na arheološkim nalazištima. Nakon stjecanja svjetske slave, otprilike na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Evans je još dugo poživio, sve do 1941. godine, a preminuo je u dubokoj starosti u Youlburyju pokraj Oxforda.
